ALZHEIMEROVA BOLEST: test krvi predviđa početak simptomatske bolesti

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St. Louisu razvili su prediktivni model koji mjerenjem razine biomarkera p-tau217 u krvi procjenjuje kada bi se kod osobe mogli pojaviti simptomi Alzheimerove bolesti.

U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine, tim je izvijestio da su njihovi prediktivni modeli uspjeli procijeniti vrijeme pojave simptoma unutar otprilike tri do četiri godine.

Ova razina točnosti mogla bi pomoći istraživačima u dizajniranju bržih i ciljanijih kliničkih ispitivanja za preventivne terapije Alzheimerove bolesti. Također bi na kraju moglo pomoći liječnicima da identificiraju osobe za koje je najvjerojatnije da će imati koristi od liječenja prije nego što počnu problemi s pamćenjem.

Iako trenutačno ne postoji lijek, alati koji predviđaju kada bi se simptomi mogli pojaviti mogli bi poboljšati napore da se bolest odgodi ili spriječi.

„Naš rad pokazuje izvedivost korištenja krvnih testova, koji su znatno jeftiniji i dostupniji od snimanja mozga ili testova cerebrospinalne tekućine, za predviđanje početka simptoma Alzheimerove bolesti“, rekla je viša autorica dr. sc. Suzanne E. Schindler, dr. med., izvanredna profesorica na Odjelu za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta WashU. Dodala je da bi takvi modeli mogli skratiti vrijeme potrebno za procjenu preventivnih tretmana u kliničkim ispitivanjima.

„U bliskoj budućnosti, ovi će modeli ubrzati naša istraživanja i klinička ispitivanja“, rekla je. „Na kraju je cilj moći reći pojedinačnim pacijentima kada je vjerojatno da će razviti simptome, što će njima i njihovim liječnicima pomoći da razviju plan za sprječavanje ili usporavanje simptoma.“

Istraživanje je provedeno kao dio projekta koji je pokrenula Zaklada za Konzorcij nacionalnih instituta za biomarkere zdravlja, javno-privatno partnerstvo koje uključuje WashU Medicine.

Prediktivni modeli oslanjaju se na mjerenje proteina zvanog p-tau217 u plazmi, tekućem dijelu krvi. Analizom razina ovog proteina, istraživači mogu procijeniti dob u kojoj osoba može početi osjećati simptome Alzheimerove bolesti.

Testiranje p-tau217 se trenutačno koristi za dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti kod osoba koje već imaju kognitivno oštećenje.

Testiranje p-tau217 trenutačno se ne preporučuje osobama bez simptoma izvan istraživačkog okruženja ili kliničkih ispitivanja, a opisani model još nije namijenjen samostalnom predviđanju pojave Alzheimerove bolesti kod pojedinca. Ne preporučuje se osobama bez simptoma izvan istraživanja ili kliničkih ispitivanja.

Kako bi utvrdili koliko je obično potrebno da se pojave simptomi nakon porasta razine p-tau217, Suzanne Schindler i glavni autor Kellen K. Petersen, dr. sc., instruktor neurologije na WashU Medicine, ispitali su podatke 603 starije odrasle osobe koje su živjele samostalno.

Sudionici su odabrani iz dvaju dugogodišnjih istraživačkih napora, Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti Knight pri WashU Medicine (Knight ADRC) i Inicijative za neuroimaging Alzheimerove bolesti (ADNI), koja djeluje na više lokacija diljem SAD-a.

U Knight ADRC grupi, p-tau217 u plazmi mjeren je pomoću PrecivityAD2, komercijalno dostupnog testa krvi za Alzheimerovu bolest koji je razvio C2N Diagnostics. C2N je startup WashU-a. 

U ADNI grupi, razine p-tau217 mjerene su pomoću testova drugih tvrtki, uključujući jedan koji je odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA).

Prethodna istraživanja pokazala su da p-tau217 u plazmi blisko prati nakupljanje amiloida i tau proteina u mozgu, što je dokazano PET snimanjem.

Amiloid i tau protein su abnormalni proteini koji se nakupljaju godinama prije početka gubitka pamćenja i smatraju se definirajućim značajkama Alzheimerove bolesti.

„Razine amiloida i tau proteina slične su godovima na drveću - ako znamo koliko godova drvo ima, znamo koliko je godina staro“, rekao je Petersen. „Ispostavilo se da se amiloid i tau protein također nakupljaju u dosljednom obrascu, a dob u kojoj postanu pozitivni snažno predviđa kada će netko razviti simptome Alzheimerove bolesti. Otkrili smo da to vrijedi i za plazmatski p-tau217, koji odražava i razinu amiloida i tau proteina.“

Prediktivni modeli su procijenili dob u kojoj će se simptomi pojaviti s prosječnom marginom pogreške od tri do četiri godine.

Nalazi su također pokazali da je dob važna. Starije odrasle osobe obično su razvijale simptome ranije nakon što im se razina p-tau217 povećala u usporedbi s mlađim osobama. Ovaj obrazac sugerira da mlađi mozgovi mogu dulje tolerirati promjene povezane s
Alzheimerovom bolešću, dok starije odrasle osobe mogu iskusiti simptome na nižim razinama osnovne patologije.

Na primjer, netko čija se razina p-tau217 povisila u dobi od 60 godina razvio je simptome oko 20 godina kasnije. Nasuprot tome, osoba čija se razina povisila u dobi od 80 godina obično je razvila simptome unutar 11 godina.

Istraživači su također potvrdili da je njihov model dobro prošao u raznim testovima temeljenim na p-tau217 osim PrecivityAD2, podržavajući robusnost i širu primjenjivost pristupa.

Kako bi potaknuo daljnji rad u ovom području, tim je javno objavio svoj kod za razvoj modela. Petersen je također stvorio web-aplikaciju koja omogućuje drugim znanstvenicima da detaljnije istraže i testiraju modele prediktivnog sata.

„Ovi modeli satova mogli bi učiniti klinička ispitivanja učinkovitijima identificiranjem pojedinaca koji će vjerojatno razviti simptome unutar određenog vremenskog razdoblja“, rekao je Petersen. „Uz daljnje usavršavanje, ove metodologije imaju potencijal predvidjeti pojavu simptoma dovoljno točno da bismo ih mogli koristiti u individualnoj kliničkoj skrbi.“

Napomenuo je da su i drugi biomarkeri u krvi povezani s kognitivnim padom kod Alzheimerove bolesti.

Buduća istraživanja mogla bi kombinirati dodatne markere kako bi se poboljšala preciznost predviđanja pojave simptoma.