OSJETILO NJUHA: mogući prediktor Alzheimerove bolesti

Voditelj istraživanja dr. Mark Albers s Odjela za neurologiju Opće bolnice u Massachusettsu u suradnji s timom istraživača otkrio je kako sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i opoziva različitih mirisa može biti od važnosti za otkrivanje rizika od Alzheimerove bolesti. Kao i kod svake druge bolesti, što se prije otkrije, to je vjerojatnost za uspjeh liječenja veća. No, kad je riječ o Alzhemierovoj bolesti, konačna potvrda kliničke dijagnoze može potrajati i do nekoliko godina, uz serije medicinskih i kognitivnih procjena. Dr. Albers navodi kako je poznato da Alzheimerova bolest može negativno utjecati na moždane sklopove koji kontroliraju osjet mirisa ili njuha. Obje promjene, prema istraživanjima, pojavljuju se desetljećima prije pojave problema s pamćenjem. Sukladno ovim spoznajama, istraživači su odlučili otkriti koliko testiranje njuha može biti učinkovito za predviđanje Alzheimerove bolesti. Istraživanje je obuhvatilo 183 starije osobe. Ispitanici su bili podijeljeni u skupine: 70 ih je imalo normalne kognitivne sposobnosti, 74 subjektivna kognitivna oštećenja (smatra se da te osobe primjećuju da zaboravljaju, no dokaze o zaboravljivosti nije moguće prikupiti uz pomoć testova), 29 blaga kognitivna oštećenja, a 10 Alzheimerovu bolest. Kako bi se pratili rezultati istraživanja, svi sudionici su prošli nekoliko testova. Svaki ispitanik sudjelovao je u četiri zasebna testa. U prvom su sudionici mirisali deset različitih mirisa, uključujući mirise mentola, klinčića, jagode, dima i limuna, te su nakon dvije sekunde mirisanja trebali reći je li im miris poznat ili ne. Nakon toga im je rečeno da odaberu jednu od četiri riječi koja najbolje opisuje mirise. U drugom testu trebali su pomirisati mirise iz prvog testa kojima su pridodani mirisi banane, češnjaka, trešnje, breskve i čokolade, a nakon toga su trebali navesti jesu li u prvom testu već osjetili jedan od ponuđenih mirisa. Nakon testova istraživači su otkrili da se ispitanici mogu razlikovati prema skupinama: ispitanici koji su u drugom testu "namirisali" premalo mirisa iz prvog testa mogu se smjestiti u skupinu u kojoj se dokazano stanjuju dvije regije mozga - hipokampus i entorhinalni korteks (te promjene povezane su s Alzheimerovom bolešću). Sukladno tome, navode kako njihov rezultat može biti dobar početak za izradu testova koji bi na vrijeme prevenirali Alzhemierovu bolest.