ANKSIOZNOST: utječe na um i tijelo

Stručne zanimljivosti

Anksioznost može utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje, i to kratkoročnim i dugoročnim učincima na um i tijelo

Dok su mnogima poznati učinci anksioznosti na mentalno zdravlje, manje ljudi svjesno je njezinih fizičkih nuspojava. Anksioznost opisuje skupina poremećaja koji uzrokuju brigu, nervozu i strah, koji nisu proporcionalni događaju i ometaju svakodnevni život. Osobe s tjeskobom mogu doživjeti više tjelesnih i psiholoških simptoma, od kojih su najčešći osjećaj nervoze, napetosti ili straha, ubrzano disanje, znojenje i sl. Medicinska zajednica sumnja da se anksioznost razvija u amigdali, području mozga koji upravlja emocionalnim odgovorima. Kad je osoba pod stresom, zabrinuta ili uplašena, mozak šalje sig­nale u druge dijelove tijela da se pripreme za borbu ili bijeg, a tijelo reagira otpuštanjem hormona stresa, adrenalina i kortizola, zaslužnih za poremećaj funkcije više organskih sustava. To može uključivati ​​probavne probleme (mučninu, proljev, gubitak apetita), povećan rizik od infekcije (kratkoročno anksioznost povećava imunološki odgovor, dok produljena ima suprotan učinak), promijenjenu funkciju srčanožilnog (povećan broj srčanih otkucaja, vazokonstrikcija...), mokraćnog (povećava se potreba za mokrenjem) i dišnog (ubrzava se disanje) sustava. Dugoročno negativni učinci su depresija, probavni problemi, nesanica, kronični bolovi, teškoće s učenjem, radom ili druženjem, gubitak interesa za seks, poremećaj zloporabe tvari, pa i suicidalne misli.
 

www.medicalnewstoday.com, 18. srpnja 2018.

Datum objave članka: 14. 12. 2018.