Neven - nježnost iz bakina vrta

"Riječi su izvor svih nesporazuma", napisao je Antoin de Saint-Exupéry. To je za većinu riječi točno. Obična riječ ‘stol’ može u različitih ljudi stvoriti iznimno različite mentalne slike: drveni, metalni, stakleni, niski, okrugli, četvrtasti, visoki, veliki, mali, pleteni, okružen ljudima, smješten u tisuću različitih prostorija...

Gotovo svaka riječ budi u svakoj osobi različite slike i asocijacije. To ne vrijedi za neven, koji budi sklop vrlo sličnih asocijacija: upečatljiva slika žuto-narančastog cvijeta, melem, njega kože, krema, liječenje, blagost. Sve se vrti oko sličnih pojmova. Mora da je neven zaslužio to gotovo genetsko naslijeđe u našoj svijesti kroz stoljeća njegove predanosti u službi zdravlja.

Svaku ljekovitu biljku mogli bismo ogrnuti aurom mističnosti. Neven pripada skupini biljaka koju je stvorio čovjek križanjem i odabirom i koje ne nalazimo u prirodnom staništu. To su biljke poput različitih sorti ruže i paprene metvice. Neven (Calendula officinalis L.) pripada rodu od više od 20 vrsta, a najvjerojatnije je nastao od divlje vrste C. arvensis, brižnim uzgojem i selekcijom prije više od 2000 tisuće godina. Po Europi je proširen u doba Rimskog carstva, te se od tada intenzivno uzgaja bilo kao ukrasna ili kao ljekovita vrsta.

Narančaste biljke, bogate karotenoidima, oduvijek su se povezivale s ljepotom i zdravljem kože, a svježi cvijet nevena ima baršunasto nježan osjećaj kad ga dodirnemo.

Nismo sigurni tko je započeo s medicinskom upotrebom nevena, ali njegova reputacija poprimila je čak predimenzionirani karakter. Kao gorka biljke potiče rad žuči, pa ju je stoga Sveta Hildegarda od Bingena nazvala "biljkom velike snage" koja čisti kožu i nečist iz organizma, a neki odvažniji tvrdili su da čak liječi zmijske ugrize. Reputacija nevena učinila ju je neizostavnom biljkom svakog vrta, u doba kad su ljekarne i lijekovi bili privilegij bogatih gradova i plemićkih dvoraca. Sadili su ga i u samostanima i u siromašnim vrtovima i tako su ga proširili prije četiri stoljeća i u Aziju, a u dvadesetom stoljeću postao je planetarno proširena vrsta kao i kamilica. Neven danas, u doba povratka polikultura u uzgoju, možete naći i oko drugih biljaka, jer tjera neke nametnike iz zemlje koji štete rastu drugih vrsta. Stoga je popularan za ljude koje zanima biodinamički način uzgoja biljaka.

Probajte se staviti u kontekst života otprije nekoliko stoljeća. Imate zemlju, ognjište s loncima, bliži ili dalji izvor vode, a katkad i koju domaću životinju od koje dobivate meso, kožu i mast. Primitivno kako izgleda, ti su sastojci dovoljni za neven.

Svježe listove nevena možete koristiti kao oblog za manje ozljede. Neven kontinuirano cvate, stoga ga možete brati, sušiti i skupljati. Cvijet nevena nakon nekog vremena izblijedi, pa zaključite kako možda gubi ljekovitu moć (to je istina koju danas znamo i u kemijskom smislu). Stoga ga uz lagano zagrijavanje miješate sa svinjskom masti koju ionako koristite i kao lijek za kožu. Uz nekoliko zagrijavanja, mast poprima žuto-narančastu boju, što očito znači da je mast "izvukla" ljekovitost iz nevena, a ta mast, za razliku od cvijeta nevena, nije gubila boju tijekom godine. Ako ste se porezali, ili je malo dijete imalo problema s kožom, ili ste se udarili i dobili modricu, ova čarobna pomast liječila je svakodnevne boli malog čovjeka.

Ako je već toliko ljekovita na koži, možda bi bila i iznutra? Gorko-aromatičan čaj toliko je dobro djelovao na želudac opterećen hranom da ste ga probali dati i kad bi dijete bolio trbuh zbog čestih crijevnih infekcija. Ako ste žena, možda ste pomislili da, ako pomaže djetetu, možda pomaže i kod "ženskih" tegoba. I sada ste shvatili zašto je neven toliko duboko ukorijenjen u tradiciju liječenja ljekovitim biljem.

I dan-danas neven je jedna od omiljenih biljaka hrvatskih travara i propisuju ga za cijeli niz bolesti i tegoba, od bolesti probavnog sustava, jetre i žuči do hormonskih tegoba. U gotovo svakoj knjizi iz klasičnog travarstva zauzima počasno mjesto.

Moderna fitoterapija ponijela se prilično okrutno prema nevenu. Od cijelog naslijeđa brižljivo čuvanog kroz stoljeća, klinička fitoterapija smatra oralnu upotrebu opsolentnom (zastarjelom), premda potpuno sigurnom. Doista, za razne bolesti i tegobe za koje se neven koristio u prošlosti, postoje brojne druge biljke koje su opsežniji klinički ispitane. Stoga je neven svoje carstvo izgradio prije svega u dermokozmetici, odnosno dermatologiji. Prema percepciji u javnosti, neven je u potpunosti marketinški iskorišten kao biljka koja potiče regeneraciju kože i smanjuje upalu, što je i dokazano u nekoliko kliničkih studija. Prema europskoj regulativi (ESCOP), pripravci nevena moraju sadržavati ekvivalent od 2,5 do 5g nevena u 100 g proizvoda. Zanimljivo, neven se koristi, poput kamilice, u cijelom nizu raznolikih ekstrakata, od vodenih do tinktura, te macerata u biljnim uljima poput badema i maslinova, ali i u modernijem obliku ekstrakata kao što je CO2 ekstrakt, odnosno ekstrakt u superkritičnom ugljičnom dioksidu koji se smatra najkoncentriranijim od svih tipova ekstrakata. Vrlo je neobično što tako raznoliki ekstrakti djeluju protuupalno.

Neven sadrži cijeli niz ljekovitih spojeva. Karotenoidi daju karakterističnu narančastu boju cvijetu nevena, i oni se najbolje ekstrahiraju u biljnim uljima (nekoć u svinjskoj masti). U tinkturama i vodenim ekstraktima aktivne tvari su vjerojatno flavonoidi i saponozidi. Tragovi eteričnog ulja koje nalazimo u nevenu vjerojatno nisu odgovorni za ljekovito djelovanje. No, koji god da bili ljekoviti spojevi, za neven kažemo da je prirodni antiflogistik, protuupalni lijek i stoga se koristi u dječjoj kozmetici, te kozmetici za kožu kojoj je potrebna regeneracija.

Na temelju stoljetne upotrebe, samo je nekoliko biljaka dosegnulo kultni status nevena u kozmetici. Čak četiri biljke dolaze iz europskoga fitoterapijskog naslijeđa - to su, uz neven, gospina trava (Hypericum perforatum), gavez (Symphytumofficinale) i potpuno ugrožena brđanka (Arnica montana). S indijskog kontinenta dolazi nam gotu kola (Centella asiatica), a iz Srednje Amerike već gotovo zaboravljeni peru balzam (Myroxylon balsamum var. pereirae), te u nas gotovo nepoznati tepezcohuite (Mimosa tenuiflora). Ipak, neven čuva posebno mjesto u našoj kolektivnoj kulturi. Bez njega, kozmetika bi bila korak bezličnija, a naši vrtovi lišeni lijepoga narančastog cvijeta.