Ozljede i imobilizacija kralježnice

Bolesti i stanja / Hitni medicinski postupci

Kralježnična moždina može biti oštećena u samom trenutku ozljede kralješka, ali i poslije tijekom pomicanja i nošenja ozlijeđenog

Kod prijeloma kralješka, koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu, što dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede. 

Kralježnica se sastoji od kralježaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kralježnički kanal. Unutar kralježničkog kanala nalazi se kralježnična (leđna) moždina - snop živčanih niti i stanica koje provode živčane impulse iz mozga u razne djelove tijela i obrnuto. Od kralježnične moždine odvajaju se pojedinačni živci koji izlaze iz kralježničnog kanala. Kod prijeloma kralješka, koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu, što dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih četriju udova). Kralježnična moždina može biti oštećena u samom trenutku ozljede kralješka, ali i poslije tijekom pomicanja i nošenja ozlijeđenog.

Najčešći uzroci ozljede kralježnice

 
  • prometna nesreća - u prometnim nesrećama stradavaju svi dijelovi kralježnice, ali su najčešće ozljede vratne kralježnice nastale zbog naglog pregibanja glave prema naprijed pri čelnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u stražnji dio vozila;
  • skok u vodu - čest uzrok prijeloma vratnih kralježaka i posljedične oduzetosti cijeloga tijela;
  • pad s visine;
  • tučnjava;
  • strijelna ozljeda trupa i ubod nožem u leđa.

Kada posumnjati na ozljedu kralježnice

 
  • kad se ozljeđenik žali na bol u leđima ili vratu;
  • kad je ozljeda popraćena gubitkom svijesti;
  • pri svakoj težoj ozljedi glave;
  • kod višestrukih ozljeda.

Znakovi ozljede kralježnične moždine

 
  • slabost ili oduzetost udova - pitajte ozljeđenika može li micati rukama i nogama ili prstima na rukama i nogama;
  • slabljenje ili gubitak osjeta - pitajte ozljeđenika osjeća li vaš dodir na svojim nogama, trupu i rukama;
  • osjećaj trnaca ili vrućine u udovima - ponekad ozljeđenik ima osjećaj da je "presječen napola".

Postupak

I sama sumnja na ozljedu kralježnice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji. Dok čekate dolazak hitne pomoći, ostavite ozljeđenika na mjestu i u položaju u kojem ste ga zatekli. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice pažljivo mu poduprite glavu dlanovima da spriječite njezino pomicanje. Recite mu da se ne miče i ne ostavljajte ga samog.

Okolnosti u kojima morate pomaknuti ozljeđenika

Ako je bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi poduzmite mjere oživljavanja. Onesviještenog koji diše okrenite u bočni položaj.

Ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje leži (npr. prometna cesta, požar) premjestite ga na sigurnije mjesto. Za podizanje i nošenje ozlijeđenog potrebno je više ljudi koji moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeđenik se pomiče kao cjelovita jedinica, bez savijanja trupa.

Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice jedna osoba mora pridržavati glavu da spriječi savijanje i rotaciju vrata. To će učiniti tako da dlanove stavi pod ozljeđenikove lopatice dok glava leži na podlakticama.

Ako je hitna medicinska pomoć nedostupna, preostaje vam da sami imobilizirate i prevezete ozlijeđenog. Za to vam je potrebna široka daska ili ploča (mogu poslužiti i vrata) i odgovarajuće vozilo. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice glava mora biti poduprta s obje strane da se spriječi njezino pomicanje tijekom vožnje .

Izvor: www.hitna-pomoc-zg.hr
 

Datum objave članka: 1. 12. 2006.