Puno užitka, ali i opasnosti

Bolesti i stanja / Opća medicina Marina Gradinac dr. med.

Ljeto je vrijeme kad kočnice popuštaju, a oprez kvari užitak. Stoga su nezgode katkad nezaobilazan suputnik

Ljeto je već u punom jeku i mnogi od nas već su na dugo iščekivanom odmoru. Odmor je nužan za fizičku i psihičku obnovu, pridonosi očuvanju radnoga potencijala i prevenciji bolesti u čijoj podlozi se krije svakodnevni stres. To je vrijeme opuštanja, slobodnih aktivnosti, ali i sitnih ludosti, kad kočnice popuštaju, a oprez postaje smetnja koja kvari užitak. Stoga su nezgode katkad nezaobilazan suputnik, koji može pokvariti cijeli odmor.

Putovanje

Osobama osjetljivima na vožnju već je i putovanje na godišnji odmor prava mora. Za put odaberite laganu i udobnu odjeću i obuću. Ako patite od mučnine, ne krećite praznoga želuca, ali ni pretrpanoga. Svakako će pomoći tablete ili narukvice protiv mučnine, koje djeluju na principu pritiska na akupresurne točke. Tijekom vožnje gledajte u daljinu, po mogućnosti što dalje ispred sebe. Ako put traje dulje od dva sata, napravite kraću stanku i razgibajte se. Primjerena brzina vožnje, bez naglog kočenja i svladavanje zavoja manjom brzinom dodatno će olakšati putovanje.

Svakako sa sobom ponesite malo hrane i osvježavajućih napitaka (nezaslađeni sokovi, voda), jer su na putu uvijek moguće neočekivane situacije, poput kvara na vozilu, prometne nezgode ili zastoja u koloni.

Nakon dolaska na odredište dobro je raspitati se gdje je ambulanta. Putna ljekarna s prijeko potrebnim lijekovima obvezni je dio prtljage, ali dobro je znati kome se obratiti za slučaj ozbiljnijih problema.

Sunčanje

Jedan od češćih problema tijekom ljetovanja posljedica je pretjerana izlaganja suncu. Zbog želje za što bržom preplanulošću, prekomjerno se izlažemo suncu, što najčešće završi sunčanim opeklinama. Kako biste to izbjegli, potrebno je:

  • tijelo izlagati suncu do 10:00 i poslije 16:00 sati;
  • obvezno koristiti kremu za zaštitu od sunca s faktorom zaštite prilagođenim tipu kože - nanijeti je prije i nakon svakog kupanja, kao i prilikom boravka u sjeni (zbog refleksije UV zraka);
  • koristiti šešir i sunčane naočale;
  • prvih dana sunčanja više se kretati, a ne nepomično ležati;
  • vrijeme najintenzivnijeg sunčeva zračenja provesti u sjeni, uživajući u prekrasnom pogledu na pučinu, dobrom štivu, ugodnom ćaskanju ili sportskim aktivnostima;
  • djecu do šest mjeseci ne izlagati suncu, a djecu do godine dana zadržati u sjeni, odjevenu u laganu odjeću.

Ako ipak "izgorite", od pomoći mogu biti hladni oblozi ili sredstva u obliku gela koja hlade, uz to pijte dovoljno tekućine, a u slučaju eventualnih bolova uzmite analgetik.

Opasnija od sunčanih opeklina svakako je sunčanica, koja nastaje zbog izravnog izlaganja suncu i manifestira se glavoboljom, povišenom temperaturom, povraćanjem i dehidracijom. Takvu osobu treba smjestiti u zamračenu, klimatiziranu prostoriju, stavljati joj hladne obloge na glavu i dati sredstvo za snižavanje temperature i ublažavanje glavobolje (paracetamol, ibuprofen). Svakako treba nadoknaditi izgubljenu tekućinu (hladni čaj, voda), a u slučaju povraćanja i oralnu rehidracijsku tekućinu.

Toplotni udar

Sličan je sunčanici, ali ne nastaje nužno kao posljedica izravna izlaganja suncu. Do njega dolazi u uvjetima povišene temperature i visokog postotka relativne vlažnosti zraka, kao i kod pregrijanosti i dugotrajna mišićnog rada. Može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti toplinom. Zbog otkazivanja termoregulacijskih mehanizama dolazi do naglog porasta temperature iznad 40 °C, koža je suha i vrela, disanje otežano, rad srca ubrzan (160 do 180 otkucaja u minuti), krvni tlak nizak, a javljaju se vrtoglavica, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje, grčevi, nesiguran hod, gubitak svijesti...

Pretjerana toplina denaturira proteine, destabilizira fosfolipide i lipoproteine, što može dovesti do kolapsa kardiovaskularnog sustava, konvulzija i kome, a u najtežem slučaju i do smrti. Posebno osjetljive skupine su djeca i starije osobe. Osnovni vid prevencije je unos dovoljne količine tekućine.

U slučaju toplotnog udara potrebno je što brže početi snižavati temperaturu (uklanjanja suvišne odjeće, smještaj osobe u rashlađenu prostoriju, hlađenje kože, unos tekućine, itd.) i neodgodivo potražiti liječničku pomoć.

Hvali more, drž' se kraja

Morska obala pruža izvanredne klimatske uvjete za odmor, oporavak, pa i liječenje. Morski zrak ima više kisika, a njegovo neprestano gibanje djeluje tonizirajuće na cijeli organizam, osobito na živčani sustav. Plivanje je jedna od najzdravijih tjelesnih aktivnosti koja aktivira cijelo tijelo. Ipak, treba se pridržavati nekih pravila:
  • nikad ne ulazite u vodu neposredno nakon jela i konzumiranja alkoholnih pića;
  • ne precjenjujte svoje plivačke sposobnosti i ne udaljavajte se suviše od obale, posebice ako plivate sami;
  • djeca predškolske dobi ne smiju biti u vodi bez nadzora - utapanja se događaju i u plićaku.

Ozljede

Oštar kamen, koraljni greben, krhotine stakla, klizavo dno prekriveno algama mogu biti izvor ozljeda, najčešće oguljotina, ubodnih i reznih rana. Prva pomoć uključuje obveznu dezinfekciju rane (gotova antiseptička otopina u obliku spreja), a daljnji postupak ovisi o samoj rani. Duboke ubodne rane treba zbrinuti liječnik, a površne je nakon dezinfekcije dovoljno prekriti sterilnom gazom ili ostaviti da se suše na zraku. Ako se rana inficira, svakako konzultirajte liječnika.

U slučaju uboda morskoga ježa, najbolje je bodlje izvaditi sterilnom iglom i mjesto uboda dezinficirati. Ako je zahvaćena veća površina, obradu prepustite liječniku.

Ne zaboravite ni na negostoljubive stanovnike mora. Meduze i vlasulje izazivaju crvenilo i bol, a mogu se razviti i vrlo burne upalne reakcije, kad treba zatražiti liječničku pomoć.

Insekti i zmije

Ako ste osjetljivi na ubod komarca, ne zaboravite sredstva koja odbijaju insekte (repelente), zaštitne mreže na prozorima i električne aparate u sobi u kojoj spavate. Slatko voće na plaži može privući pčele i ose, pa budite na oprezu. Iako su se zmije povukle pred civilizacijom, treba biti na oprezu u nenaseljenim i nepristupačnim područjima.

Trovanje hranom

Kad je hrana posrijedi, valja biti na oprezu. Poželjno je izbjegavati kremaste kolače i sladoled, osim ako nije industrijski proizveden i kontroliran. Namirnice treba dobro oprati i jesti svježe pripremljenu hranu. Ne zaboravite da izvor trovanja mogu biti i ribe i školjke.
 

Dehidracija

Valja paziti na dovoljan unos tekućine, posebice kad je riječ o dojenčadi i maloj djeci. Iako majčino mlijeko zadovoljava sve djetetove potrebe do dobi od pet mjeseci, ako su vanjske temperature vrlo visoke (više od 30 °C), dobro je djetetu ponuditi vodu. Nije na odmet provjeriti i kvalitetu vode u mjestu u kojem boravite.
Datum objave članka: 1. 8. 2008.