BORBA ILI BIJEG: kakva je uloga naših kostiju?

Stručne zanimljivosti

Adrenalin i kortizol potiču borbu ili bijeg od opasnosti. Ili smo tako mislili. Novo istraživanje upućuje na koštani protein osteokalcin kao na središnjega igrača u mehanizmu preživljavanja

Akutni stresni odgovor mehanizam je preživljavanja koji omogućava brzu reakciju u opasnoj situaciji, što prati nalet adrenalina i priprema nas za borbu protiv neposredne prijetnje ili bijeg. Na fiziološkoj razini simpatički živčani sustav šalje signal nadbubrežnoj žlijezdi, koja kao odgovor oslobađa adrenalin i kortizol. Slijedi porast tjelesne temperature, porast lako dostupne energije u krvi u obliku glukoze, brži otkucaji srca i udisaji. Međutim, i dalje su otvorena pitanja o glavnim pokretačima procesa.
 
U radu objavljenom u časopisu Cell Metabolism, dr. Gerard Karsenty, profesor na Odjelu za genetiku i razvoj Medicinskog centra na Sveučilištu Columbia Irving Medical Center u New Yorku, objašnjava da glukokortikoidni hormoni, poput kortizola, djeluju sporo te im "trebaju sati za regulaciju fizioloških procesa, a to je nešto što se čini u neskladu s potrebom za trenutačnim odgovorom".
 
Istraživački tim koji stoji iza ove nove studije dugo se bavi istraživanjem uloge kostiju u našemu tijelu. Istraživanje dr. Karsentyja pokazuje da molekule oslobođene iz kostiju imaju dalekosežan učinak na organe poput našega mozga, mišića i crijeva te da odgovor na stres nije moguć bez kostiju. Posebno je zanimljiv osteokalcin iz kostiju, koji su istraživači povezali s mnogim fiziološkim procesima, kao što su izlučivanje inzulina, moždane funkcije i plodnost kod muškaraca. 

Rezultati studije podrazumijevaju da osteokalcin može izravno potaknuti akutni stresni odgovor, čak i ako nema adrenalina i kortizola. "To potpuno mijenja način na koji razmišljamo o tome kako nastaje akutni stresni odgovor. Iako to sigurno ne isključuje mogućnost da glukokortikoidni hormoni imaju neku ulogu u akutnom stresnom odgovoru, sugerira mogućnost da bi u tome mogli sudjelovati i drugi hormoni“, komentirao je dr. Karsenty rezultate svoje studije.
 
Međutim, tim ističe da njihova studija ima ograničenja, na primjer, nisu pokazali kako osteokalcin može proizvesti karakteristične fiziološke znakove akutnog stresnog odgovora. Stoga su potrebne daljnje studije da bi se preciznije utvrdili detalji samoga procesa. Ipak, ova studija naglašava koliko još imamo toga za saznati o složenom međudjelovanju naših različitih dijelova tijela.

https://www.medicalnewstoday.com

Datum objave članka: 26. 9. 2019.
izdvojeni proizvodi