ZALJUBLJENOST: možda ćemo konačno znati zašto nas ometa

Ah, faza medenog mjeseca - kada je sve novo i uzbudljivo, i ne možete maknuti ruke jedno s drugoga. Srce brže kuca, koljena klecaju, mozak postaje potpuno beskoristan. Uzbudljivo je i nervozni ste... stoga je stvarno loše vrijeme za donošenje važnih financijskih odluka ili odluka o karijeri. Godinama znanost nije bila jasna zašto nam se mozak uzbuđuje kad se zaljubimo, ali nova studija možda ima neke odgovore.

„Smatra se da se romantična ljubav prvi put pojavila prije nekih pet milijuna godina nakon što smo se odvojili od naših predaka, čovjekolikih majmuna. Znamo da su stari Grci mnogo filozofirali o tome, prepoznajući to i kao nevjerojatno i kao traumatično iskustvo. Najstarija pjesma koja je ikad pronađena bila je zapravo ljubavna pjesma koja datira oko 2000. godine [pr.Kr.],“ rekao je prvi autor Adam Bode, doktorand na Australskom nacionalnom sveučilištu.

Međutim, unatoč ovoj dugoj povijesti, „zapravo vrlo malo znamo o evoluciji romantične ljubavi“, dodao je Bode.

U suradnji s dr. Philom Kavanaghom sa Sveučilišta u Canberri i Sveučilišta Južne Australije, Bode je proveo istraživanje na 1556 mladih odraslih koji su se izjasnili kao „zaljubljeni“. Pitanja su imala za cilj procijeniti osjećaje i ponašanje ispitanika prema partneru.

Druga faza studije koja se bavila intenzitetom rane romantične ljubavi uključila je samo 812 početnih sudionika, koji su izjavili da su bili zaljubljeni ne dulje od dvije godine.

Znanstvenici su željeli istražiti igra li sustav aktivacije ponašanja (mehanizam unutar uma i tijela koji potiče ponašanja koja bi mogla dovesti do nagrade) ulogu u romantičnoj ljubavi. Istraživanja su povezala sustav aktivacije ponašanja s različitim aspektima ljudskog ponašanja, kao i s psihijatrijskim stanjima poput bipolarnog poremećaja, ali ovo je prvi put da se proučava u ovom kontekstu.

Rezultati su potvrdili ono što su mnogi ljudi sami iskusili kad su se zaljubili - da mozak funkcionira drugačije, vrteći se s mislima i radnjama (iako privremeno) oko novog romantičnog partnera.

„Sustav aktivacije ponašanja je evolucijski star“, objašnjavaju autori u svom radu, „i romantična ljubav iskoristila je ovaj sustav na nov način.“

Što se tiče toga što pokreće ove promjene u ponašanju, dr. Kavanagh sugerira da bi za to mogla biti odgovorna navala hormona.

„Znamo ulogu koju oksitocin igra u romantičnoj ljubavi, jer dobivamo valove oksitocina koji kruže našim živčanim sustavom i krvotokom kada komuniciramo s voljenim osobama. Međutim, voljene osobe poprimaju posebnu važnost zahvaljujući kombinaciji oksitocina s dopaminom, kemikalijom koju naš mozak oslobađa tijekom romantične ljubavi.“

„U biti, ljubav aktivira putove u mozgu povezane s pozitivnim osjećajima.“

Naoružani ovim novim otkrićima, Bode i Kavanah već usmjeravaju pozornost na sljedeću fazu svog istraživanja. Planiraju studiju koja će promatrati različite pristupe ljubavi kod muškaraca i žena, kao i globalnu anketu za kategorizaciju ljudi koji doživljavaju romantičnu ljubav u četiri različite vrste.

Ima još puno toga što ne možemo objasniti o ljubavi. Lako biste mogli tvrditi da pripada tamo gore s nekim od najvećih misterija svemira. Ali s ovakvim istraživanjem možemo se pomaknuti korak bliže razumijevanju kako to funkcionira.

Studija je objavljena u časopisu Behavioural Sciences.