Postupanje u hitnim slučajevima

Bolesti i stanja / Hitni medicinski postupci Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Ciljevi pružanja prve pomoći su spasiti život, spriječiti pogoršanje stanja i pospješiti oporavak, ne dovodeći u opasnost vlastiti život

Biti miran i siguran

Kod postupanja u bilo kojem hitnom slučaju vaš je pristup jedan od najvažnijih čimbenika. Morate ostati mirni i sigurni dok procjenjujete situaciju i poduzimate prijeko potrebne mjere. Tako ćete djelovati umirujuće na okolinu i uvjeriti je da ste dorasli situaciji.

Opasnosti - Vrlo je važno da se pri pokušaju spašavanja ozlijeđenoga i sami ne ozlijedite. Neki su slučajevi osobito opasni, primjerice kada je ozlijeđeni još u dodiru s električnom strujom, ako je blizu vatre ili u prostoriji ispunjenoj otrovnim parama. U bilo kojoj od tih situcija morate provesti određene mjere opreza prije negoli išta poduzmete.

Zlatna pravila - Da bismo lakše predočili nužne postupke za primjer možemo uzeti nezgodu u kući, iako ista pravila vrijede i za svaku drugu nezgodu:

  • ne približavajte se ozlijeđenome ako time dovodite u opasnost svoj život;
  • uvijek najprije pomozite najteže ozlijeđenome;
  • nikad ne pomičite ozlijeđenoga ako to nije nužno, tj. ako njegov život nije u neposrednoj opasnosti.

Važno je uvijek imati na umu da treba slušati zdrav razum, biti svjestan svojih mogućnosti i ne pokušavati učiniti previše kako ne bismo više odmogli nego pomogli.

U slučaju nezgode...

Važno

  • nikad ne dodirujte ozlijeđenoga koji je još u dodiru sa strujom;
  • uvijek uklonite opasnosti od ozlijeđenoga, a samo ga u iznimnim situacijama odmaknite od izvora opasnosti;
  • nikad osobu bez svijesti ne ostavljajte samu.

Postupak

  1. Pogledajte oko sebe i pokušajte utvrditi što se dogodilo. Ako je ozlijeđeni pri svijesti, mogao bi vam to sam ispričati.
  2. Provjerite je li otklonjena svaka daljnja opasnost. Možda prijeti opasnost da će na njega nešto pasti, bušilica može biti još uključena ili u blizini može gorjeti vatra.
  3. Ako je ozlijeđeno nekoliko osoba, brzo procijenite koja je najteže ozlijeđena i postupite poštujući prioritete.
  4. Po potrebi pozovite hitnu pomoć ili liječnika te im pružite točne podatke o nezgodi

Na što treba obratiti pozornost - Pažljivo utvrđivanje povijesti bolesti te svi simptomi i pokazatelji ozljede pomoći će vam pri odabiru postupka koji je potreban ozlijeđenome:

  • povijest bolesti - pitajte ozlijeđenoga i/ili druge očevice kako je došlo do nezgode;
  • simptomi - slušajte pozorno sve što vam govori; ako osjeća bol, pitajte ga gdje, ako se ne može pomaknuti, pitajte zbog čega;
  • pokazatelji - oprezno ga pregledajte od glave do pete. Možete vidjeti i ustanoviti sljedeće: diše li, je li pomodrio, je li pri svijesti, krvari li, jesu li mu udovi izobličeni (usporedite jednu stranu tijela s drugom), je li mu bilo (puls) slabo, je li izrazito blijed. Uz to, provjerite ima li unesrećeni kod sebe bilo kakav znak bitan za medicinsko osoblje (npr. karticu za osobe koje boluju od šećerne bolesti ili znak SOS kojim se traži da se u slučju nezgode toj osobi dovede svećenika).

Imajte na umu prioritete

U svim slučajevima u kojima je nekoliko osoba ozlijeđeno najprije se pruža pomoć onoj koja je najteže ozlijeđena. Treba imati na umu da najglasniji bolesnik ne mora biti i najteže ozlijeđen.

Postupak

  • ako je ozlijeđeni pri svijesti, trenutačno se mora uspostaviti prohodnost dišnih putova, disanje i rad srca kako bi se spriječila trajna oštećenja:
    • A (Air) - dišni organi - uspostavljanje prohodnosti dišnih putova: prolaz između usta, nosa, grla i dušnika mora neprestano biti otvoren i prohodan;
    • B (Breathing) - disanje - mora se uspostaviti i održavati;
    • C (Circulation) - rad srca - morate se uvjeriti u to da srce još kuca i da je krvotok zadovoljavajući. Mora se zaustaviti svako teže krvarenje i liječiti šok;
  • ako ozlijeđenoga treba pomicati, prijelome kostiju prethodno treba imobilizirati. Nemojte micati bolesnika ako sumnjate na ozljede leđa ili vrata;
  • umirite ozlijeđenoga i postupite prema pravilima sa svim drugim ozljedama.

Pozovite pomoć

Ako niste sigurni u kakvom je stanju ozlijeđeni, uvijek se preporučuje uputiti ga liječniku. Vozilo hitne pomoći mora ga prevesti u bolnicu nakon svih težih nezgoda na otvorenome i svih nezgoda koje uključuju teškoće pri disanju, prestanak rada srca, teško krvarenje, gubitak svijesti, teške opekline, vjerojatne promjene kostiju (iako se ozlijeđeni sa slomljenom rukom može normalno prevesti i automobilom), šok ili trovanje.

Pozivanje službe hitne pomoći - Nužno je uvijek ostati uz ozlijeđenoga i zamoliti nekoga da pozove vozilo hitne pomoći. No, ako ga možete vidjeti s mjesta odakle telefonirate, poziv možete obaviti i sami slijedeći ove upute. Ako netko drugi obavlja poziv, zamolite ga da se vrati i potvrdi vam je li on obavljen.

Postupak

  1. nazovite 194 ili 112 i zatražite da vam pošalju vozilo hitne pomoći;
  2. službi hitne pomoći dajte pojedinosti o točnome mjestu nesreće (opišite orijentacijske točke pomoću kojih vozač hitne pomoći može lakše naći kuću ili područje); recite im što se dogodilo i vjerojatni uzrok; spol i pribiližnu dob te broj ozlijeđenih; opseg ozljeda;
  3. pozorno slušajte dežurnog liječnika, koji će vam reći što da činite dok čekate hitnu pomoć;
  4. ne spuštajte slušalicu prije nego što to učini dežurni liječnik.

Prema knjizi: Pocket First Aid, The British Red Cross Society
 

Datum objave članka: 1. 10. 2004.