Zdravlje kao rezultat životnog stila

Bolesti i stanja / Opća medicina Jelica Popić dr. med.

Uz uobičajen popis obrazaca zdravstvenog ponašanja, postoje i oni za koje bi se na prvi pogled moglo reći da tu ne spadaju, ali imaju itekakav utjecaj na zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) životni stil definira kao opći način života temeljen na interakciji između uvjeta života u širem smislu i individualnih obrazaca mišljenja i ponašanja uvjetovanih sociokulturnim činiteljima i osobnim karakteristikama (Deklaracija iz Alma Ate). Individualni stil življenja čine osobine ličnosti, stavovi, emocije, znanja i vještine, ali i izbor standardnih reakcija i oblika ponašanja u socijalnim uvjetima života. Stil društva i ponašanja prenosi se putem različitih socijalnih grupa, kao što su obitelj, škola, interesne grupe i drugo.

"Uzročnici" zdravlja

U suvremenom pristupu zdravlju i bolesti pretpostavlja se da je zdravlje uvjetovano složenim međuodnosom bioloških, psiholoških, socijalnih i okolišnih čimbenika. Svi oni zajedno djeluju na stavove i emocije, ali i na sve oblike ponašanja povezane sa zdravljem. Zdravstveno ponašanje je svako ponašanje koje je na bilo koji način povezano s našim zdravljem.

Uobičajen popis sa zdravljem povezanog ponašanja uključuje, primjerice, dijetnu prehranu, pušenje, tjelesno vježbanje, konzumiranje alkohola, prakticiranje sigurnog seksa, vezanje pojasa u automobilu, odlazak na redovite preventivne liječničke preglede radi ranog otkrivanja bolesti, pridržavanje zdravstvenih savjeta i uputa i drugi. Međutim, i drugi životni obrasci, za koje bi se na prvi pogled moglo reći da ne spadaju u zdravstveno ponašanje, imaju utjecaja na zdravlje. Tako je, primjerice, poznato da način na koji pojedinac reagira na stres, osobito ako razvije agresivan stil, može biti povezan s razvojem srčanožilnih bolesti i nastankom zloćudnih bolesti. Uz to, uživanje u aktivnostima koje nas vesele može imati pozitivan utjecaj na zdravlje, djelujući na pojačano lučenje hormona sreće, što onda utječe na poboljšanje funkcije imunosnog sustava ili izravno djeluje na ublažavanje stanja boli, stresa ili potištenosti.

Podjela zdravstvenog ponašanja:

  • prema trajanju - kratkoročno i dugoročno,
  • prema učestalosti - često i rijetko,
  • prema načinu na koji utječe na zdravlje
    - pozitivno i negativno, s izravnim (navika pušenja) ili neizravnim (crte ličnosti pogoduju rizičnom ponašanju, koje onda izravno šteti zdravlju), odnosno trenutačnim (npr. ozljede) ili dugoročnim utjecajem (loše prehrambene navike - primjerice, pretjerana količina crvenog mesa u prehrani) te istodobno trenutačnim i dugoročnim utjecajem (npr. redovita tjelesna aktivnost);
    - istodobno pozitivan i negativan utjecaj - dijetna prehrana može, primjerice, doprinijeti smanjenju prekomjerne težine, ali i dovesti do nezdravih varijacija tjelesne mase – naglo mršavljenje i brzo ponovno debljanje (tzv. yo-yo učinak).

Različiti zdravstveni obrasci ponašanja međusobno su povezani. Tako je poznato da oni koji puše obično piju previše crne kave i puno sjede te da oni koji piju alkohol najčešće i puše. Slično tome, zaštitno zdravstveno ponašanje može biti povezano sa štetnim ponašanjima, kao što je prestanak pušenja s prekomjernom konzumacijom hrane.

Pozitivno (zaštitno) zdravstveno ponašanje koje uzrokuje ili djeluje na očuvanje i poboljšanje zdravlja:
- redovita tjelovježba, njega i higijena, odmor i relaksacija, umjerenost u hrani, upravljanje emocijama i stresom, sklad u odnosima, uživanje u radu i druženju, kulturno uzdizanje, pomaganje drugima i društveno koristan rad;
- redovita kontrola zdravlja, pridržavanje zdravstvenih savjeta i uputa.

Negativno (rizično) zdravstveno ponašanje koje ima loš utjecaj na zdravlje:
- slaba tjelesna aktivnost, neumjerenost u jelu i piću, pušenje,
- izbjegavanje liječničkih kontrola,
- nesiguran seks,
- zloporaba opojnih i drugih sredstava,
- prekomjerno izlaganje stresu i sklonost sukobima,
- sjedilački način života.

Što određuje naše zdravstveno ponašanje

Na svako zdravstveno ponašanje utječu brojne odrednice koje možemo svrstati u:

  • biološke odrednice - nasljedne osobine, spol, dob;
  • psihološke odrednice - crte ličnosti, sposobnosti, emocije, motivacija, stavovi, vjerovanja;
  • sociokulturološke odrednice - tradicija vezana uz način života ili prehrane, društveni običaji, društvene norme, sustav moralnih vrijednosti, nacionalna pripadnost, socioekonomski status, religijska pripadnost, stupanj gospodarske razvijenosti, razvijenost i dostupnost zdravstvene zaštite, sustav zdravstvenog osiguranja i drugo;
  • fizička okolina - urbani ili ruralni okoliš, klimatske karakteristike, zagađenost okoliša, itd.

Odrednice zdravlja ne djeluju samostalno i nepovezano, nego su u uzajamnoj međuovisnosti, zbog čega je vrlo teško predviđati, a posebice mijenjati samo jednu odrednicu, a da se pritom ne mijenja i druga. Upravo stoga brojna istraživanja pokušala su razjasniti utjecaj pojedinih čimbenika na zdravstveno ponašanje i time doprinijeti boljem razumijevanju i većim mogućnostima promjena zdravstvenog ponašanja.

Promocija zdravlja

Koncept promocije zdravlje zapravo je proces informiranja i osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad osobnim zdravljem, korištenjem osobnih i društvenih vrijednosti, ideja i energije, kako bi ga razvijali, unaprijedili i poboljšali. Ujedno podržava nastojanja da se fokus zdravstvenog sustava i cjelokupne zajednice pomakne s bolesti na zdravlje. Promocija zdravlja treba biti sveobuhvatna i uzeti u obzir cjelokupnu populaciju (sve dobne i spolne skupine), a ne samo rizične grupe i pojedince. Sve aktivnosti promocije zdravlja moraju biti proizvod timskog rada i jasno definirane zdravstvene politike, koja za cilj ima podržati promociju zdravlja na svim razinama.

Wellness je suvremeni model promocije zdravlja, jer podržava životni stil koji razvija pozitivno zdravstveno ponašanje te tako čuva i unaprjeđuje holistički pristup shvaćanju zdravlja

Wellness
Riječ wellness složenica je dviju riječi – welbeing i fitness, što upućuje na to da su za dobro stanje nužni pozitivan i proaktivan životni stil ili pozitivno zdravstveno ponašanje. Aktualni pojam i pokret wellnessa nastao je u SAD-u sedamdesetih godina prošloga stoljeća, s tim da se pionirima ovog pokreta smatraju dr. A. Dunn i dr. D. Ardel.

Wellness je suvremeni model promocije zdravlja, jer podržava životni stil koji razvija pozitivno zdravstveno ponašanje te tako čuva i unaprjeđuje holistički pristup shvaćanju zdravlja. U praksi, stručnjaci iz wellness organizacija nude programe i aktivnosti za zdravu i pravilnu prehranu, kretanje, njegu, odmor i relaksaciju, osobni rast i razvoj (znanja i vještine za psihosocijalno zdravlje, poput upravljanja emocijama ili stresom, zabava i druženje...). U današnje vrijeme wellness se sve više uključuje i u zdravstvenu skrb, pa tako zdravstvene ustanove koje se bave prevencijom i liječenjem u ponudi imaju i wellness programe i usluge. U Hrvatskoj se wellnessom bave tvrtke registrirane za pružanje usluga očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, te turističko-ugostiteljske tvrtke, koje nude takozvani wellness turizam.

Sve češće wellness se pojavljuje i u okviru strategija razvoja ljudskih potencijala u tvrtkama, koje su svjesne da je zdravlje ekonomska kategorija, pa ulažu u zdravlje zaposlenika na način da im osiguravaju i uvjetuju wellness životni stil (wellness aktivnosti). Takva vrsta wellnessa naziva se korporativni wellness.

Coaching
Coaching je sve raširenija metoda promocije zdravlja koja za cilj ima olakšati formiranje i održavanje pozitivne slike o sebi te mijenjanje negativna u pozitivno zdravstveno-promotivno ponašanje. Primjenjuje se za rast i razvoj osobnosti, bilo u smislu profesionalnog razvoja i usavršavanja ili svladavanja svakodnevnih osobnih problema. Ova metoda pomaže pojedincu da pri rješavanju problema i kreiranju novog pogleda na probleme, život ili neku specifičnu situaciju oslonac pronađe upravo u sebi.

Coaching usluga u wellnessu trebala bi biti obvezna upravo zbog vjerodostojnosti individualnog wellness pristupa, jer je bez programa i usluge coacinga wellness samo marketinška etiketa, a ne filozofija i praksa dobrog stanja. Coaching usluga u prosjeku traje 60 minuta, a broj je individualno prilagođen željama i potrebama svakog klijenta.

Simultani coaching provode svi stručnjaci koji pružaju zdravstvene i zdravstvu srodne usluge: kozmetičarke, maseri, wellness terapeuti, nutricionisti, kineziolozi, treneri... Wellness klijenti trebaju i traže coaching. Pritom je odgovornost vlasnika da ga uvede u ponudu, a zadatak struke da ga nauči provoditi vjerodostojno, stručno i učinkovito.

Stručno usavršavanje za coacha naučit će wellness i zdravstvene stručnjake kako provesti strukturirani razgovorv kroz sljedeće faze:

  1. određivanje teme ili problema klijenta – zbog čega je klijent došao,
  2. određivanje cilja ili ishoda – što klijent želi,
  3. utvrđivanje sadašnjeg stanja (stvarnosti) – kako je sad,
  4. iznalaženje opcija i mogućih rješenja,
  5. određivanje djelovanja – koje korake će klijent poduzeti.

Coaching je usluga koja istodobno pomaže klijentu i terapeutu, jer svaki coaching razgovor otvara nove putove znanja i zdravlja svim svojim sudionicima. Namijenjen je pojedincima s i bez zdravstvenih poremećaja jer pomaže u razvoju pozitivnih zdravstvenih stavova i ponašanja. Takav pristup zdravima će unaprijediti zdravlje, bolesnima utjecati na brži i lakši oporavak i u konačnici pomoći podizanju kvalitete života.

Datum objave članka: 1. 3. 2014.