Internet i djeca, trebamo li se zabrinuti?

Kroz zabavu na računalu djeca na zanimljiv način uče o tome kako koristiti informatičku tehnologiju. Istodobno, razvoj informatike, njezina interaktivnost i povećane mogućnosti komuniciranja stvaraju sve veći rizik za korisnike, ponajviše djecu.

Roditelji se suočavaju s time da njihova djeca znaju o računalima više od njih samih, te da odrastaju u virtualnom svijetu koji je drukčiji od onoga koji oni poznaju. Na taj način zahtjevi i odgojna uloga roditelja postaju kompleksniji, što pred njih postavlja sve veće izazove u pružanju podrške i osjećaja sigurnosti djeci.

Roditeljski strahovi katkad proizlaze iz nepoznatoga, ali su itekako opravdani. Iako dijete vrijeme provodi za računalom, u svojoj ili dnevnoj sobi, ne znači da nije u opasnosti. Stoga valja upozoriti roditelje i djecu na moguće opasnosti, te ih upoznati sa sigurnim načinima putovanja kroz internet. Kao i drugi alati, i internet ima svoje prednosti i nedostatke, koje donosimo u nastavku.

Neke prednosti interneta:

• brza dostupnost informacijama, učenje,
• lako i brzo pregledavanje aktualnih vijesti,
• sve je dostupno odmah,
• izvor zabave, primjerice igranje igrica s drugima na webu,
• omogućuje komunikaciju, bez obzira na to gdje se nalazili,
• razmjena iskustava, mišljenja i informacija s vršnjacima i odraslima sličnih interesa ili problema,
• djeca i mladi poboljšavaju vještine pisanja - pisanje je dominantan način na koji korisnici razgovaraju putem interneta i mobitela,
• potiče razvoj kreativnosti,
• razvija strategije rješavanja problema i selekcije informacija.

Neke opasnosti modernih oblika komunikacije:

• izloženost neprimjerenim seksualnim sadržajima,
• internet - novo igralište dostupnije pedofilima,
• izloženost uznemirujućim i neprijateljskim porukama,
• moguća pretjerana izoliranost djece i mladih zbog prečesta i/ili dugotrajna korištenja interneta.

Uza sve navedeno, valja istaknuti da elektroničko nasilje uključuje bilo kakav oblik višestruko poslanih poruka putem interneta ili mobitela, koje imaju za cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji način oštetiti dijete, mlade ili odrasle koji se ne mogu zaštititi od takvih postupaka. Može biti u obliku tekstualnih ili videoporuka, fotografija ili poziva. Obuhvaća poticanje grupne mržnje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima, širenje nasilnih i uvredljivih komentara o vršnjaku, kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka, slanje tuđih fotografija, te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, "provaljivanje" u tuđe e-mail adrese, slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima, seksualno namamljivanje te izlaganje neprimjerenim sadržajima.

Specifičnosti elektroničkog nasilja koje ga razlikuju od nasilja u neposrednom odnosu su:

• može biti prisutno 24 sata, svih sedam dana u tjednu,
• izloženost i kod kuće i na mjestima koja su prije bila sigurna za dijete,
• publika i svjedoci mogu biti brojni i brzo se povećavaju,
• anonimnost pojačava osjećaj nesigurnosti kod žrtve,
• elektroničko zlostavljanje može biti prisutno među vršnjacima, ali mete mogu biti i odrasli, primjerice profesori i učitelji,
• bez fizičkog kontakta sa žrtvom i publikom, djeca i mladi teže vide i razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti - katkad i poruke koje se šalju iz šale mogu povrijediti, premda pošiljatelji nisu imali namjeru zlostavljati nekoga.

Nakon svega, mnogi roditelji vjerojatno se pitaju mogu li se i kako djeca sigurno koristiti internetom? To se može činiti nemogućim jer je riječ o otvorenom prostoru u kojem djeca mogu doznati puno informacija, mogu nešto objaviti, pitati za komentare, dopisivati se, pretraživati...

Roditeljski strahovi katkad proizlaze iz nepoznatoga, ali su itekako opravdani. Iako dijete vrijeme provodi za računalom, u svojoj ili dnevnoj sobi, ne znači da nije u opasnosti. Kao i drugi alati, i internet ima svoje prednosti i nedostatke

No, uza savjete koji slijede roditelji mogu postići to da njihovo dijete bude sigurno u virtualnom svijetu:

• dajte djeci i mladima do znanja da ste zainteresirani za njihove on-line aktivnosti,
• postavite pravila korištenja internetom, ali zajedno s djetetom (zapamtite: tih pravila se i vi trebate pridržavati),
• postavite računalo u dnevnu, a ne u dječju sobu,
• objasnite djeci tko je stranac u stvarnom i virtualnom svijetu,
• objasnite djeci i mladima koje su moguće opasnosti susreta s osobom koju poznaje samo preko chata i interneta, bez vaše pratnje na prvom susretu,
• objasnite djeci i mladima opasnosti slanja vlastitih slika putem interneta, kao i pojam dječje pornografije,
• upozorite ih da nekritičan razgovor s nepoznatim osobama, posebno o seksualnim temama, može biti opasan za njih,
• porazgovarajte s djecom i adolescentima o "tajnama",
• uvažite zanimanje mladih za spolnošću, no objasnite im da su seksualne aktivnosti između odraslih i maloljetnika kažnjivo djelo,
• umjesto zabranjivanja mladima da ne iznose osobne informacije, važno ih je naučiti kako da ograniče pristup tim informacijama.

Ako roditelji doznaju da im je dijete žrtva internetskog nasilja, trebaju poduzeti sljedeće:

• poučiti dijete da ne odgovara na nasilne, prijeteće ili na bilo koji način sumnjive poruke,
• ne brisati poruke ili slike, jer mogu poslužiti kao dokaz,
• pokušati otkriti identitet nasilnika kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje nasilja,
• kontaktirati internet providera,
• ako je identitet nasilnika poznat, pokušati kontaktirati njegove roditelje (jer postoji velika vjerojatnost da oni ne znaju da se njihovo dijete ponaša nasilno),
• kontaktirati policiju ako poruke preko interneta sadrže prijetnje nasiljem, uhođenje, napastovanje, dječju pornografiju i slično.

Važno je zapamtiti: vaša djeca mogu znati više od vas o tehnologiji, ali vi znate više o životu. Dopušteno vam je postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje jer vi ste roditelj!

Ako imate teškoća u postavljanju pravila ili trebate savjet vezan uz sigurno korištenje interneta, obratite se Hrabrom telefonu svakim radnim danom od 9 do 18 sati na besplatan broj telefona 0800-0800, ili u Savjetovalište za roditelje i djecu na broj telefona 01/6112 758, ili e-mail porukom na savjet@hrabritelefon.hr ili info@poliklinika-djeca.hr .