Vježbanje kroz igru

Koncept vježbanja kroz igru ili exergaming uspješan je spoj zabave, glazbe, kretanja i druženja.

Riječ je o izvrsnu programu koji donosi korist na planu unaprjeđenja cjelokupnoga psihomotornog razvoja te poboljšanja tjelesnog i duševnog zdravlja koji istodobno ima i važnu vrijednost u prevenciji poremećaja zdravlja djece i mladeži.

U nastavku ćemo spomenuti neke teorijske koncepte na kojima se temelje spomenuta zapažanja.

Razvoj mozga

Od rođenja do navršene desete godine mozak prolazi kroz nevjerojatno složene i brze promjene, a njegov konačni izgled i funkcija ovise o naslijeđu, tj. biološkom potencijalu i podražajima izvana. Doživljaji i iskustva koja se ponavljaju ostavljaju trajne promjene u strukturi mozga, dok inaktivnost i siromaštvo podražaja umanjuju stupanj punog iskorištavanja bioloških mogućnosti. Učenje, podražaji koji dolaze putem osjetila i ponavljanje kretnji pospješuju funkciju svih dijelova mozga.

No, i nakon desete godine života mozak treba podražaje radi očuvanja postignutih mogućnosti i usvajanja novih. Što smo stariji, potrebno je više vremena i ponavljanja da se usvoje nove vještine.

Glazba svojom melodijom i ritmom uvelike utječe na te procese. S njom se susrećemo i prije rođenja, čak i prije negoli se razviju slušni organi. Na samom začetku, dijete prima glazbu osjetilima preko svoje kože. Po rođenju, sluša majčin glas, koji je također melodiozan. Uspavanke i zabavne pjesmice za djecu te rano bavljenje glazbom nedvojbeno povoljno utječu na razvoj govora i djetetov emocionalni razvoj.

Kretanje

Posljednjih stotinjak godina uvjeti života znatno su se promijenili, a mnogi čimbenici uvjetovali su da se manje krećemo. Prekomjerna urbanizacija i nedostatak slobodnih površina za igru, porast standarda, što je povećalo korištenje prijevoznih sredstava, te unos suvišnih kalorija, kao i školski programi koji opsegom i konceptom znatno oduzimaju vrijeme za slobodne aktivnosti, igru i sport, svakako spadaju u skupinu najznačajnijih. Nažalost, samo trećina školske djece u Hrvatskoj zadovoljava minimum Svjetske zdravstvene organizacije, koja preporučuje najmanje jedan sat dnevno tjelesnih aktivnosti. Uz to što potpomaže pravilan razvoj koštano-mišićnog sustava, kretanje ga održava zdravim i funkcionalnim tijekom cijelog života.

Osim što se pokreti trebaju izvoditi u određenom opsegu i određenom snagom, potrebna je i njihova koordinacija. Vježbanjem se ona stječe, u početku kroz igru, kasnije kroz sport i rekreaciju. Taj segment kretanja je u bliskoj međusobnoj (interaktivnoj - dvosmjernoj) povezanosti s funkcijom mozga.

Za kretanje je potrebna energija. U suvremenom društvu, naročito u urbaniziranim sredinama, prekomjeran unos kalorija jedan je od najznačajnijih javnozdravstvenih problema. Pretilost u odraslih, kao i pretilost u dječjoj dobi povećava se eksponencijalno, a Hrvatska spada među države s visokim rizikom i učestalošću. Istraživanja su pokazala da 16 posto djece predškolske dobi ima povećanu tjelesnu masu, a 5 posto ih već spada u kategoriju debelih.

Javnozdravstveni značaj debljine temelji se na sljedećim činjenicama:

• 30 posto debele predškolske djece bit će debelo do kraja života
• 60 posto debelih adolescenata ostaju debeli do kraja života
• trećina uzroka smrti u Hrvatskoj je neposredno uzrokovana debljinom
• dvije trećine uzroka smrti u Hrvatskoj je neposredno ili posredno uzrokovano debljinom.

Debljina je opasna zbog toga što vodi u neaktivnost, negaciju i zanemarivanje tjelesnog, što za posljedicu ima još jače debljanje. U tijelu se događa cijeli niz hormonskih i metaboličkih promjena koje povećavaju potrebu za hranom, što je jedan od razloga relativno slabog uspjeha liječenja debljine u djece (oko 10 posto uspjeha) i odraslih (oko 20 posto uspješnosti). Stoga je neizmjerno važno djelovati preventivno promoviranjem zdravih stilova života, s tim da bi roditelji trebali svojim primjerom utjecati na djecu.

Prevencija upala dišnih putova

U mirovanju, protok zraka kroz dišne putove je dva do tri puta manji negoli za vrijeme tjelesne aktivnosti, disanje je površno (plitko) i velik dio dišnog puta se ne zrači. Protokom zraka sluznica se čisti te tako sprječava razmnožavanje bakterija, virusa i gljivica, mogućih uzroka upale. Kretanjem i brzim disanjem jačaju se mišići koji sudjeluju u disanju, pa disanje postaje snažnije i učinkovitije. Poznato je i da umjerena tjelesna aktivnost potiče imunosni sustav, stoga je on slabiji kod osoba koje se malo kreću.

Emocionalni i socijalni aspekti

Duh i tijelo nedjeljiva su cjelina i svaki poremećaj na jednoj strani izravno i snažno odražava se na zdravlje drugog dijela. Kretanje, već samo po sebi, u mozgu oslobađa hormone ugode. Osjećaj pokretnosti, vitkosti i socijalne prihvatljivosti pridonosi dobrom emocionalnom zdravlju.

Slabija pokretljivost i prekomjerna tjelesna težina donose suprotne učinke te se stvara nesklad između emocionalnih potreba i tijela. Brojna istraživanja pokazuju niže dosege u općoj životnoj uspješnosti osoba koje se manje kreću i koje su pretile. U djetinjstvu i adolescenciji ti poremećaji nerijetko uzrokuju snažne traume i vode u izolaciju i/ili socijalnu patologiju (nasilništvo, bolesti ovisnosti i slično).

Izgradnja svijesti o važnosti ravnoteže duhovnog i tjelesnog neobično je važna tijekom odrastanja.

U vrijeme kad su djeca izložena utjecajima različitih medija (TV, internet, videoigre) sve je češći problem njihova asocijalnost - manjak druženja. U interakciji s drugima dijete može steći realitetni uvid u vlastite sposobnosti - u čemu je bolji, a u čemu slabiji od drugih, i kako to može nadoknaditi. Važno je istaknuti da taj proces treba biti pod nadzorom stručnog osoblja, koje će metodologijom rada i psihološkom potporom osigurati da se svako dijete koje sudjeluje u programu dobro osjeća i poboljša svoje psihofizičke mogućnosti.

Iskustva s Exergaming programom pokazuju da je riječ o aktivnosti koja vodi brigu o svim aspektima rasta i razvoja djece: potiče kretanje, koordinaciju, izdržljivost, motivaciju, zabavan je i provodi se u društvu. Apsolutno je u skladu sa suvremenim načinom življenja i djeca ga odlično prihvaćaju. Stoga se može preporučiti kao izvrstan javnozdravstveni program unaprjeđenja zdravlja djece i mladeži te prevencije debljine, bolesti koštano-mišićnog sustava, dišnih putova i psihosocijalnih poremećaja.

Stoga ga valja učiniti dostupnim što većem broju djece. S obzirom na specifične potrebe školske djece, primjereno je u sklopu redovitih školskih ili izvanškolskih aktivnosti djeci osigurati svakodnevno bavljenje tjelesnom aktivnošću, pa i u danima kad nisu predviđene redovne aktivnosti, u trajanju od najmanje 15 minuta.

Nadalje, treba djelovati na stavove i uvriježene običaje organiziranja proslava, to jest pružiti informacije o zdravoj prehrani i potrebi za kretanjem. Uz primjerenu teorijsku nastavu za roditelje i djecu, potrebno je organizirati i pokazne proslave. Na temelju dosadašnjih iskustava u nas i u inozemstvu, može se zaključiti da su tako koncipirani programi dobro prihvaćeni i da znatno doprinose zdravlju djece i cijele zajednice.