MIKROGLIJA STANICE: uloga u popravku funkcije mozga tijekom spavanja
Studije su pokazale da je tijekom spavanja mozak aktivan, i to tako da se memorija „obrađuje“, a „otpad“ čisti. Istraživanja provedena na miševima upućuju na činjenicu da specijalizirane stanice imunosnog sustava pridonose održavanju ispravne funkcije mozga tijekom spavanja
Skupina znanstvenika s University of Rochester Medical Centera u New Yorku i Massachusetts Institutea of Technology otkrila je način na koji se mozak održava i obrađuje informacije tijekom spavanja. Još se u prijašnjim studijama pokazalo da tijekom spavanja mozak obrađuje i ujedinjuje novoformiranu memoriju, a rješava se tzv. neuronalnog otpada.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Neuroscience opisan je pokus na miševima čiji je cilj bio pobliže objasniti kako mikroglija, stanice imunosnog sustava koje se nalaze u mozgu, sudjeluju u održavanju funkcije tijekom spavanja.
Mikroglija su stanice imunosnog sustava koje reagiraju na infekcije i oštećenja mozga. Novoobjavljena studija upućuje na činjenicu da mikroglija stanice učinkovitije obavljaju svoj posao tijekom sna nego u razdoblju kad je osoba budna. Do te se spoznaje došlo zahvaljujući istraživanju na dvjema skupinama miševa: jedna je skupina bila budna, a drugu su znanstvenici podvrgnuli općoj anesteziji. Mikroglija stanice bile su manje aktivne i učinkovite u prvoj skupini miševa.
Norepinefrin (poznatiji i kao noradrenalin) je molekula koja igra ključnu ulogu kod uzbuđenja utječući na središnji živčani sustav te tako sudjeluje u reguliranju ciklusa spavanja i budnosti. Tijekom spavanja razina norepinefrina u mozgu veoma je niska, ali ako se u nekom trenutku tijekom spavanja razina norepinefrina snažno povisi, u mozgu dođe do „uzbune“ i osoba se probudi.
U studiji istraživači su proučavali učinak norepinefrina na neurone i β2-adrenergičke receptore koji su, među ostalim, prisutni i na mikroglija stanicama. Dokazano je da povećanje razine norepinefrina smanjuje rad mikroglije. To znači da tijekom uzbuđenja i budnosti imunosne stanice nemaju mogućnost „popravaka“ i održavanja funkcije mozga tako što utječu na veze među neuronima.
Upravo opisano istraživanje pokazuje kako mehanizmi povezani sa spavanjem imaju ključnu ulogu u „popravku“ mozga i održavanju njegove funkcije ispravnom. Osim toga, možda u otkrivenom mehanizmu leži odgovor na pitanje zašto su problemi sa spavanjem povezani s nastupom progresivnih neurodegenerativnih stanja poput demencije i Parkinsonove bolesti.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Neuroscience opisan je pokus na miševima čiji je cilj bio pobliže objasniti kako mikroglija, stanice imunosnog sustava koje se nalaze u mozgu, sudjeluju u održavanju funkcije tijekom spavanja.
Mikroglija su stanice imunosnog sustava koje reagiraju na infekcije i oštećenja mozga. Novoobjavljena studija upućuje na činjenicu da mikroglija stanice učinkovitije obavljaju svoj posao tijekom sna nego u razdoblju kad je osoba budna. Do te se spoznaje došlo zahvaljujući istraživanju na dvjema skupinama miševa: jedna je skupina bila budna, a drugu su znanstvenici podvrgnuli općoj anesteziji. Mikroglija stanice bile su manje aktivne i učinkovite u prvoj skupini miševa.
Norepinefrin (poznatiji i kao noradrenalin) je molekula koja igra ključnu ulogu kod uzbuđenja utječući na središnji živčani sustav te tako sudjeluje u reguliranju ciklusa spavanja i budnosti. Tijekom spavanja razina norepinefrina u mozgu veoma je niska, ali ako se u nekom trenutku tijekom spavanja razina norepinefrina snažno povisi, u mozgu dođe do „uzbune“ i osoba se probudi.
U studiji istraživači su proučavali učinak norepinefrina na neurone i β2-adrenergičke receptore koji su, među ostalim, prisutni i na mikroglija stanicama. Dokazano je da povećanje razine norepinefrina smanjuje rad mikroglije. To znači da tijekom uzbuđenja i budnosti imunosne stanice nemaju mogućnost „popravaka“ i održavanja funkcije mozga tako što utječu na veze među neuronima.
Upravo opisano istraživanje pokazuje kako mehanizmi povezani sa spavanjem imaju ključnu ulogu u „popravku“ mozga i održavanju njegove funkcije ispravnom. Osim toga, možda u otkrivenom mehanizmu leži odgovor na pitanje zašto su problemi sa spavanjem povezani s nastupom progresivnih neurodegenerativnih stanja poput demencije i Parkinsonove bolesti.
Izvor: www.medicalnewstoday.com
Datum objave članka: 7. 11. 2019.