PREHRANA I SPAVANJE: nezdrava hrana može utjecati na naš dubok san

U novoj studiji, istraživači sa Sveučilišta Uppsala istražili su kako nezdrava hrana utječe na san.

Zdravi sudionici jeli su nezdraviju i zdraviju hranu nasumičnim redoslijedom. Nakon nezdravije prehrane, kvaliteta dubokog sna sudionika se pogoršala u usporedbi s onima koji su slijedili zdraviju prehranu. Rezultati su objavljeni u časopisu Obesity.
 

Nekoliko epidemioloških studija pokazalo je da je ono što jedemo povezano s promjenama u našem snu. Međutim, malo je studija istraživalo kako sama prehrana izravno utječe na san. Jedan od načina da to učinite je da isti sudionik konzumira različite dijete u nasumičnom redoslijedu.

„I loša prehrana i loš san povećavaju rizik od nekoliko stanja bitnih za javno zdravlje. Kako je ono što jedemo važno za naše zdravlje, mislili smo da bi bilo zanimljivo istražiti mogu li neki od zdravstvenih učinaka različitih dijeta uključivati promjene u našem spavanju . U tom kontekstu do sada su nedostajale takozvane intervencijske studije, studije osmišljene kako bi se omogućilo izoliranje mehaničkih učinaka različitih dijeta na spavanje," kaže Jonathan Cedernaes, liječnik, izvanredni profesor medicinske stanične biologije na Sveučilištu Uppsala.

Prethodne epidemiološke studije pokazale su da su dijete s većim udjelom šećera, primjerice, povezane s lošijim snom. Ipak, san je međuigra različitih fizioloških stanja, kako objašnjava prof. Cedernaes.

"Na primjer, na duboki san može utjecati ono što jedemo. Ali nijedna studija nije prethodno istražila što se događa ako se nezdravo hranimo i zatim to usporedila s kvalitetom sna nakon što ta ista osoba slijedi zdravu prehranu. Ono što je uzbudljivo u ovom kontekstu je da je san vrlo dinamičan. Naš san se sastoji od različitih faza s različitim funkcijama, kao što je duboki san koji regulira otpuštanje hormona, na primjer. Nadalje, svaku fazu sna obilježavaju različite vrste električne aktivnosti u mozgu. To regulira aspekte poput oporavljajućeg sna i razlikuje se u različitim regijama mozga. Ali na dubinu ili cjelovitost faza sna također mogu negativno utjecati čimbenici kao što su nesanica i starenje. Prethodno se nije istraživalo mogu li se slične promjene u fazama našeg sna pojaviti nakon izlaganja različitim dijetama."

Svaka studija uključivala je nekoliko dana praćenja u laboratoriju za spavanje. Stoga je u studiju uključeno samo 15 osoba, odnosno 15 zdravih mladića normalne težine.

Sudionici su prvo pregledani u pogledu aspekata kao što su njihove navike spavanja, koje su morale biti normalne i unutar preporučenog raspona (u prosjeku sedam do devet sati sna tijekom noći).

Nasumičnim redoslijedom, sudionici su dobili i zdraviju i nezdraviju prehranu. Dvije dijete sadržavale su isti broj kalorija, prilagođen dnevnim potrebama svakog pojedinca. Među ostalim, nezdravija prehrana sadržavala je veći udio šećera i zasićenih masnoća te više prerađenih namirnica. Obroci svake dijete morali su se konzumirati u individualno prilagođeno vrijeme, koje je usklađeno u dva prehrambena stanja. Svaka dijeta primjenjivana je tjedan dana, dok su se spavanje, aktivnost i rasporedi obroka sudionika pratili na individualnoj razini.



Nakon svake dijete sudionici su pregledani u laboratoriju za spavanje. Tamo im je najprije dopušteno da spavaju normalnu noć, dok im je mjerena moždana aktivnost kako bi se pratio njihov san. Sudionici su zatim održavani budnima u laboratoriju za spavanje, prije nego što im je dopušteno da nadoknade san. Njihovo spavanje zabilježeno je i u ovom slučaju.

„Ono što smo vidjeli je da su sudionici spavali isto vrijeme kada su konzumirali dvije dijete. To je bio slučaj i dok su slijedili dijetu, kao i nakon što su prešli na drugu, identičnu dijetu. Osim toga, kroz dvije dijete, sudionici su proveli istu količinu vremena u različitim fazama sna. No posebno smo bili zainteresirani za istraživanje svojstava njihovog dubokog sna. Konkretno, promatrali smo aktivnost sporih valova, mjeru koja može odražavati koliko je duboki san regenerativan. Zanimljivo je da smo vidjeli da duboki san pokazuje manje aktivnosti sporih valova kada su sudionici jeli brzu hranu, u usporedbi s konzumiranjem zdravije hrane. Taj je učinak trajao i drugu noć, nakon što smo sudionike prebacili na identičnu dijetu. U osnovi, nezdrava prehrana rezultirala je plićim dubokim snom. Treba napomenuti da se slične promjene u snu događaju sa starenjem i u stanjima poput nesanice. Iz perspektive spavanja, može se pretpostaviti da bi se u takvim uvjetima prehrani pridavala potencijalno veća važnost“, objašnjava Cedernaes.

Istraživači trenutačno ne znaju koliko dugotrajni mogu biti učinci nezdrave prehrane na spavanje. Studija nije istraživala može li plići duboki san promijeniti funkcije koje se, primjerice, reguliraju dubokim snom.

"Također, bilo bi zanimljivo provesti funkcionalne testove, na primjer da vidimo može li se utjecati na funkciju pamćenja, što je u velikoj mjeri regulirano snom. A bilo bi jednako zanimljivo razumjeti koliko dugotrajni mogu biti promatrani učinci. Trenutačno ne znamo koje su tvari u nezdravoj prehrani pogoršale dubinu dubokog sna. Kao i u našem slučaju, nezdrava prehrana često sadrži i veći udio zasićenih masti i šećera te niži udio dijetalnih vlakana. Bilo bi zanimljivo istražiti postoji li određeni molekularni čimbenik koji igra veću ulogu. Naša dijetalna intervencija također je bila prilično kratka, a udio šećera i masti mogao je biti veći.“ napominje Cedernaes.