KASNO OBJEDOVANJE: povećava glad, smanjuje broj sagorjelih kalorija i mijenja masno tkivo

Stručne zanimljivosti Stjepan Lešnjak

Nova studija pruža eksperimentalne dokaze da kasno objedovanje uzrokuje smanjenu potrošnju energije, povećanu glad i promjene u masnom tkivu koje zajedno mogu povećati rizik od pretilosti

Dok popularni trendovi zdrave prehrane savjetuju izbjegavanje kasnih objeda, dosad je mali broj studija sveobuhvatno istraživao istodobne učinke kasnog objedovanja na tri glavna čimbenika regulacije tjelesne težine, a time i rizika od pretilosti: regulaciju unosa kalorija, broj kalorija koje se sagorijevaju i molekularne promjene u masnom tkivu.

Hipoteza: je li zaista bitno kada jedemo?

Nova studija istraživača iz Brigham and Women's Hospital, osnivača zdravstvenog sustava Mass General Brigham, otkrila je da vrijeme kada jedemo značajno utječe na našu potrošnju energije, apetit i molekularne putove u masnom tkivu. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Cell Metabolism.

„Željeli smo testirati mehanizme koji bi mogli objasniti zašto kasno jedenje povećava rizik od pretilosti“, objasnio je stariji autor studije dr. Frank A. J. L. Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u Brighamovom odjelu za spavanje i cirkadijske poremećaje. „Prethodna istraživanja koja smo proveli mi i drugi kolege pokazali su da je kasno objedovanje povezano s povećanim rizikom od pretilosti, povećanjem tjelesne masnoće i smanjenim uspjehom u mršavljenju. Htjeli smo razumjeti zašto.“

"U ovoj smo studiji smo se pitali: 'Je li vrijeme kada jedemo važno ako je sve ostalo konzistetno?'", rekla je prva autorica dr. Nina Vujovic, istraživačica u Programu medicinske kronobiologije na Brighamovom odjelu za spavanje i cirkadijalne poremećaje. "Otkrili smo da jedenje četiri sata kasnije značajno utječe na razinu gladi, način na koji sagorijevamo kalorije nakon što jedemo i način na koji skladištimo masnoću.“

Dva laboratorijska protokola

Vujovic, Scheer i njihov tim proučavali su 16 pacijenata s indeksom tjelesne mase (ITM, BMI) u rasponu prekomjerne težine ili pretilosti. Svaki sudionik je ispunio dva laboratorijska protokola: jedan sa striktno planiranim ranim rasporedom obroka, a drugi s potpuno istim obrocima, svaki zakazan oko četiri sata kasnije u danu.

U posljednja dva do tri tjedna prije početka svakog od laboratorijskih protokola sudionici su imali fiksan raspored spavanja i budnosti, a u posljednja tri dana prije ulaska u laboratorij strogo su se pridržavali identične dijete i rasporeda obroka kod kuće.

U laboratoriju, sudionici su redovito dokumentirali svoju glad i apetit, često su im tijekom dana uzimani manji uzorci krvi i mjerena im je tjelesna temperatura i potrošnju energije.

Kako bi izmjerili kako vrijeme jela utječe na molekularne putove uključene u adipogenezu (stvaranje masnih rezervi u tkivima), istraživači su tijekom laboratorijskog testiranja u protokolima ranog i kasnog objedovanja prikupili biopsijom prikupljene materijale masnog tkiva od sudionika kako bi se omogućila usporedba uzoraka ekspresije gena/razine između ova dva stanja prehrane.

Noćni obroci negativno utječu na hormone

Rezultati su otkrili da jedenje u kasnijim satima ima intenzivan učinak na glad i hormone koji reguliraju apetit (leptin i grelin) i utječu na našu želju za jelom. Točnije, razina hormona leptina koji signalizira sitost smanjene su tijekom 24 sata u uvjetima kasnog uzimanja hrane u usporedbi s uvjetima ranog objedovanja.

Kad su sudionici jeli kasnije, također su sporije sagorijevali kalorije i iskazivali ekspresiju gena masnog tkiva koja vodi k povećanoj adipogenezi i smanjenoj lipolizi (razgradnji masti), što u konačnici potiče rast masnog tkiva. Značajno je da ovi nalazi pokazuju bliske fiziološke i molekularne mehanizme koji leže u osnovi korelacije između kasnog objedovanja i povećanog rizika od pretilosti.

Usporedba novog otkrića s prijašnjim istraživanjima

Vujovic objašnjava da su ovi nalazi ne samo u skladu s velikim brojem istraživanja koja sugeriraju da kasni obroci mogu povećati vjerojatnost razvoja pretilosti, već bacaju novo svjetlo na to kako dolazi do toga.

Koristeći nasumičnu unakrsnu studiju i strogu kontrolu čimbenika ponašanja i okoliša kao što su tjelesna aktivnost, držanje, spavanje i izloženost svjetlu, istraživači su uspjeli otkriti promjene različitih kontrolnih sustava uključenih u energetsku ravnotežu, ukazujući na to kako naše tijelo koristi hranu koju konzumiramo.

Očekuju se veće, ali manje strogo kontrolirane studije

U budućim studijama Scheerov tim ima za cilj angažirati više žena kako bi povećali mogućnost generalizacije svojih nalaza na širu populaciju. Iako je skupina ove studije uključivala samo pet sudionica, studija je bila postavljena za kontrolu menstruacijske faze kako bi se smanjila učestalost zbunjujućih podataka, ali uz otežano regrutiranje žena kao posljedicu. Ubuduće, Scheer i Vujovic također su zainteresirani za bolje razumijevanje odnosa učinka na energetsku ravnotežu između vremena uzimanja obroka i vremena za spavanje.

„Ova studija pokazuje utjecaj kasnog naspram ranog objedovanja. Ovdje smo izolirali te učinke kontrolirajući zbunjujuće varijable kao što su unos kalorija, tjelesna aktivnost, spavanje i izloženost svjetlu, ali u stvarnom životu na mnoge od ovih čimbenika može utjecati vrijeme obroka“, rekao je Scheer. „U studijama većih razmjera, gdje stroga kontrola svih ovih čimbenika nije izvediva, moramo barem razmotriti kako druge varijable ponašanja i okoline mijenjaju te biološke putove koji su u osnovi rizika od pretilosti.“


Izvor: www.sciencedaily.com
Izvor fotografiije: Shutterstock

 

Datum objave članka: 8. 11. 2022.
izdvojeni proizvodi