PIĆA ZASLAĐENA ŠEĆEROM: povezana sa 145 posto većim rizikom od raka želuca

Šećerna pića dio su dnevne rutine mnogih Amerikanaca, a otprilike 65 posto odraslih osoba u SAD-u izvještava da konzumiraju barem jedno piće zaslađeno šećerom svaki dan.

Istraživači s Instituta za rak Mass General Brigham otkrili su da je svakodnevna konzumacija pića zaslađenih šećerom povezana s većim rizikom od raka želuca, dok umjetno zaslađena pića nisu pokazala takvu povezanost. Nalazi su objavljeni u časopisu Gastro Hep Advances.

Pića zaslađena šećerom prethodno su bila povezana s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, dojke i jetara, ali njihova veza s rakom želuca bila je manje jasna.

Kako bi to istražili, istraživači su proučili podatke 112.284 sudionika u 'Studiji zdravlja medicinskih sestara' i 'Studiji praćenja zdravstvenih djelatnika', dva dugotrajna istraživanja koja su prikupljala detaljne informacije o prehrani, načinu života i zdravlju tijekom nekoliko desetljeća. Tijekom tog razdoblja, 278 sudionika razvilo je rak želuca.

„Ovo je prva studija koja pokazuje povezanost između unosa zaslađenih napitaka i raka želuca u američkoj populaciji“, rekao je glavni autor Andrew T. Chan, dr. med., magistar javnog zdravstva, gastroenterolog i epidemiolog s Instituta za rak Massachusetts General Brigham. „Rak želuca peti je vodeći uzrok smrti od raka u svijetu, ali vrlo malo znamo o tome kako prehrana može doprinijeti ovom raku.“

Nakon prilagodbe za druge moguće čimbenike rizika, istraživači su otkrili da su ljudi koji su pili barem jednu porciju zaslađenog napitka svaki dan imali 2,45 puta veći rizik od raka želuca od onih koji su konzumirali manje od jedne porcije mjesečno.

Povezanost se pojavila i kod muškaraca i kod žena.

Veći ukupni unos fruktoze (fruktoza je glavni zaslađivač u tim napitcima) također je bio povezan s većom učestalošću raka želuca.

Među ženama u 'Studiji zdravlja medicinskih sestara', na primjer, pijenje više od jednog napitka zaslađenog šećerom dnevno bilo je povezano s 3,04 puta većim rizikom u usporedbi sa ženama koje su ih rijetko konzumirale.

Nasuprot tome, veća konzumacija umjetno zaslađenih pića nije bila povezana s većom učestalošću raka želuca nakon što su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike.

Za analizu, napitci zaslađeni šećerom uključivali su gazirana pića, punč, limunadu i sportska pića.

Umjetno zaslađena pića definirana su kao gazirana pića s niskim udjelom kalorija.

Budući da je infekcija bakterijom Helicobacter pylori (H. pylori) poznati rizični čimbenik raka želuca, istraživači su također ispitali status H. pylori u podskupini od 940 sudionika. Nešto više od jedne trećine pokazalo je znakove infekcije, ali konzumacija napitaka zaslađenih šećerom nije bila povezana s infekcijom H. pylori.
 

Budući da je istraživanje bilo opservacijsko, ne može utvrditi jesu li sami napitci zaslađeni šećerom uzrokovali veće stope raka želuca. Povezanosti su mogle doprinijeti i druge razlike među ljudima koji su konzumirali više ovih pića.

Istraživači su također imali ograničene informacije o infekciji s H. pylori i obiteljskoj anamnezi raka želuca, a sudionici su bili pretežno bijelci, što je ograničavalo mogućnost proučavanja razlika među rasnim i etničkim skupinama.

Međutim, veliki broj sudionika i desetljeća detaljnih podataka o zdravlju i načinu života omogućili su istraživačima da uzmu u obzir mnoge druge potencijalne čimbenike rizika za rak želuca.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdila povezanost i utvrdilo zašto bi napitci zaslađeni šećerom mogli biti povezani s rizikom od raka želuca.