VITAMIN B12: znanstvenici otkrili veliki problem s preporučenim unosom

Istraživači Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu (UCSF) otkrili su da starije odrasle osobe s nižim, ali i dalje tehnički normalnim vrijednostima vitamina B12 pokazuju sporiju brzine obrade, više oštećenja bijele tvari i kognitivne slabosti.
 

Zadovoljavanje standardne dnevne potrebe za vitaminom B12, koji je neophodan za stvaranje DNK, crvenih krvnih stanica i živčanog tkiva, možda ne pruža dovoljnu zaštitu mozgu, posebno kod starijih odraslih osoba. Zapravo, ulazak u „normalni“ raspon i dalje bi mogao povećati rizik od kognitivnih problema.

Istraživači na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu proučavali su zdrave starije odrasle osobe i otkrili da sudionici s nižim razinama vitamina B12, iako se i dalje smatraju normalnima, pokazuju neurološke i kognitivne slabosti.

Te su osobe imale više oštećenja u bijeloj tvari mozga (mreži živčanih vlakana koja omogućuje komunikaciju različitih regija mozga) i postigle su niže rezultate na testovima koji mjere kognitivnu brzinu i vizualnu obradu u usporedbi s onima koji su imali više razine B12.

Studija je objavljena u časopisu Annals of Neurology.
 

Prema riječima glavnog autora dr. Arija J. Greena,  s Odjela za neurologiju i oftalmologiju UCSF-a i Weill Instituta za neuroznanost, rezultati izazivaju zabrinutost oko toga jesu li trenutačne preporuke za unos vitamina B12 dovoljne i sugeriraju da bi smjernice možda trebalo revidirati.

„Prethodne studije koje su definirale zdrave količine B12 možda su propustile suptilne funkcionalne manifestacije visokih ili niskih razina koje mogu utjecati na ljude bez izazivanja očitih simptoma“, rekao je Green, napominjući da su jasni nedostaci vitamina obično povezani s vrstom anemije.

„Ponovno razmatranje definicije nedostatka B12 radi uključivanja funkcionalnih biomarkera moglo bi dovesti do ranije intervencije i sprječavanja kognitivnog pada.“

U studiju su istraživači uključili 231 zdravog sudionika bez demencije ili blagog kognitivnog oštećenja, čija je prosječna dob bila 71 godina. Regrutirani su putem studije 'Mreže za kognitivno zdravlje starenja mozga (BrANCH)' na UCSF-u.

Njihova prosječna količina B12 u krvi iznosila je 414,8 pmol/L, što je znatno iznad američkog minimuma od 148 pmol/L.

Prilagođeno čimbenicima poput dobi, spola, obrazovanja i kardiovaskularnih rizika, istraživači su proučavali biološki aktivnu komponentu B12, koja pruža točniju mjeru količine vitamina koju tijelo može iskoristiti.

U kognitivnom testiranju, ispitanici s nižim aktivnim B12 imali su sporiju brzinu obrade, što je povezano sa suptilnim kognitivnim padom. Njegov utjecaj pojačan je starijom dobi.

Također su pokazali značajna kašnjenja u reagiranju na vizualne podražaje, što ukazuje na sporije brzine vizualne obrade i općenito sporiju vodljivost mozga.

MR snimke otkrile su veći volumen lezija u bijeloj tvari ispitanika, što može biti povezano s kognitivnim padom, demencijom ili moždanim udarom.
 

Dok su volonteri u studiji bili starije odrasle osobe, koje mogu imati specifičnu osjetljivost na niže razine B12, koautorica Alexandra Beaudry-Richard, magistrica znanosti i doktorandica iz istraživanja i medicine na Odjelu za neurologiju UCSF-a i Odjelu za mikrobiologiju i imunologiju Sveučilišta u Ottawi, rekla je da bi te niže razine mogle „utjecati na kognitivne funkcije u većoj mjeri nego što smo prije mislili i mogle bi utjecati na mnogo veći dio populacije nego što mislimo.“

„Osim redefiniranja nedostatka B12, kliničari bi trebali razmotriti nadoknadu kod starijih pacijenata s neurološkim simptomima čak i ako su im razine unutar normalnih granica“, rekla je. „U konačnici, moramo ulagati u više istraživanja o temeljnoj biologiji nedostatka B12, budući da bi to mogao biti uzrok kognitivnog pada koji se može spriječiti.“