VITAMIN C: može li pomoći očuvati zdravlje mozga tijekom starenja?

Novo istraživanje, provedeno na više od 2000 starijih osoba u Japanu, otkrilo je da ljudi s nižim razinama vitamina C u krvi imaju tendenciju imati manje sive tvari i slabiju povezanost unutar ključne moždane mreže povezane s pamćenjem i pažnjom.

Nalazi, objavljeni u PLOS One od strane istraživača predvođenih Harukom Nagayom sa Sveučilišta Hirosaki, doprinose rastućim dokazima da prehrana može biti povezana sa zdravljem mozga u kasnijoj životnoj dobi.

Vitamin C najpoznatiji je po podršci imunosnoj funkciji, ali djeluje i kao snažan antioksidans te igra važnu ulogu u zaštiti živčanih stanica od oksidativnog stresa.

Prethodne studije sugerirale su da je prehrana bogata vitaminom C povezana s manjim rizikom od kognitivnog oštećenja kod starijih osoba. Međutim, malo je studija izravno ispitalo jesu li razine vitamina C koje cirkuliraju u krvi povezane s mjerljivim razlikama u strukturi mozga i komunikaciji između moždanih regija.

Kako bi istražili, istraživači su analizirali snimke magnetske rezonancije (MRI) i uzorke krvne plazme od 2044 japanska odrasla čovjeka u dobi od 64 i više godina. Mjerili su volumen sive i bijele tvari u mozgu, uzimajući u obzir razlike u ukupnoj veličini mozga.

Tim je također ispitao povezanost unutar zadane mreže načina rada (Default Mode Network, DMN), skupa međusobno povezanih moždanih regija koje ostaju aktivne tijekom interno usmjerenog razmišljanja i uključene su u funkcije poput pamćenja, samorefleksije i pažnje.
 

Nakon prilagodbe čimbenicima koji mogu utjecati na zdravlje mozga, uključujući dob, tjelesnu aktivnost i razinu obrazovanja, istraživači su otkrili da su sudionici s nižim razinama vitamina C u plazmi općenito imali manje sive tvari i slabiju povezanost unutar zadane mreže načina rada.

Rezultati ukazuju na mogućnost da bi održavanje zdrave razine vitamina C moglo pomoći u podršci kognitivnim funkcijama i smanjenju kognitivnog pada povezanog sa starenjem.

Međutim, studija ne utvrđuje uzročno-posljedičnu vezu između vitamina C i zdravlja mozga.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnili biološki procesi koji stoje iza tih povezanosti.

Istraživači također predlažu da buduće studije prate razine vitamina C tijekom duljih razdoblja, uzmu u obzir širi raspon čimbenika načina života i prehrane te uključe sudionike iz raznolikijih etničkih i socioekonomskih sredina.
 

Tomohiro Shintaku dodaje: „Naša studija pokazuje da su više razine vitamina C u plazmi povezane s bolje očuvanom strukturnom povezanošću mreže zadanog načina rada (DMN), ključne moždane mreže uključene u kognitivne funkcije. Ovo otkriće generira uzbudljivu hipotezu da prehrana bogata vitaminom C može igrati potpornu ulogu u održavanju zdravlja mozga i ublažavanju kognitivnog pada povezanog sa starenjem kod starijih osoba.“

„Ono što me najviše fasciniralo u ovom istraživanju jest to što smo uspjeli otkriti ove suptilne, ali značajne veze između jednog prehrambenog čimbenika i velikih moždanih mreža koristeći robusnu, zajedničku kohortu od preko 2000 starijih osoba. To zaista naglašava potencijalni utjecaj naših svakodnevnih prehrambenih navika na naše moždane strukture.“