ACETILSALICILATNA KISELINA: dnevna upotreba povezana s povećanim rizikom od anemije kod starijih osoba

Osobe koje dnevno uzimaju niske doze acetilsalicilatne kiseline mogu imati veću vjerojatnost da će razviti anemiju, prema novoj studiji objavljenoj 20. lipnja u časopisu Annals of Internal Medicine. Istraživači su otkrili da produljena svakodnevna upotreba acetilsalicilatne kiseline povećava rizik od anemije za 20 posto kod ljudi koji su uglavnom imali 70 ili više godina.

Važno je da su to bili nalazi osoba koje nisu imale nikakve dokaze o krvarenju u probavnom sustavu, gdje bi se moglo očekivati krvarenje zbog uzimanja acetilsalicilatne kiseline, kaže koautor studije, dr. Harvey Cohen, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Duke u Durhamu, Sjeverna Karolina.

“I dalje je vjerojatno da je anemija uzrokovana krvarenjem, samo je subklinička (bez jasnih simptoma) ili nije dovoljno ozbiljna da bi se lako uočila. To sugerira da osobe koje uzimaju male doze acetilsalicilatne kiseline treba nadzirati zbog mogućeg nedostatka željeza čak i ako nemaju očito krvarenje,” kaže dr. Cohen.

Ovo je prva velika studija koja proučava dugoročne negativne učinke acetilsalicilatne kiseline, kaže Rachael McGuirk, dr. med., liječnica obiteljske medicine na Državnom sveučilištu Ohio Wexner Medical Center u Columbusu, koja nije bila uključena u istraživanje.

“Iako već znamo da acetilsalicilatna kiselina može uzrokovati ozbiljne probleme s krvarenjem koji zahtijevaju hospitalizaciju kod nekih ljudi, ova studija pokazuje da može postojati ‘skriveni’ gubitak krvi i kod onih koji je svakodnevno uzimaju. Tijekom godina, osobe koje uzimaju acetilsalicilatnu kiselinu mogu izgubiti male količine krvi u stolici zbog iritacije želuca,” kaže ona.

Istraživači su analizirali podatke od oko 18.000 inicijalno zdravih starijih odraslih osoba u Australiji i Sjedinjenim Državama, odnosno napravili podanalizu randomizirane studije ASPREE (acetilsalicilatna kiselina u smanjenju događaja kod starijih osoba), prve studije koja je pokazala da acetilsalicilatna kiselina nije produžila životni vijek u inicijalno zdrave starije osobe, uglavnom u dobi od 70 i više godina.

Tijekom razdoblja od 4,7 godina, učestalost anemije iznosila je 51,2 slučajeva na 1000 osoba-godina u skupini koja je uzimala 100 mg acetilsalicilatne kiseline svaki dan, u usporedbi s 42,9 događaja na 1000 osoba-godina u placebo skupini (umjesto acetilsalicilatne kiseline uzimalu su lažnu tabletu).



Procijenjena vjerojatnost da će sudionik razviti anemiju unutar pet godina bila je 23,5 posto za skupinu koja je uzimala acetilsalicilatnu kiselinu u usporedbi s 20,3 posto u placebo skupini.

Ljudi koji su uzimali acetilsalicilatnu kiselinu također su imali veću vjerojatnost da će imati klinički značajno krvarenje: tri posto te skupine iskusilo je barem jedan događaj u usporedbi s 2,1 posto onih u placebo skupini.

Od tri moguće vrste anemije, anemije opažena u ovom ispitivanju čini se da je uglavnom uzrokovana nedostatkom željeza, kaže Cohen.

Bez dovoljno željeza, tijelo ne može proizvesti dovoljno hemoglobina, tvari u crvenim krvnim stanicama koja im omogućuje prijenos kisika. Gubitak krvi, na primjer zbog krvarenja u probavnom sustavu, ozljede i menstruacijskog krvarenja mogu uzrokovati ovu vrstu anemije.

Poznato je da učestalost anemije raste s godinama - procjene sugeriraju da je oko 10 posto odraslih u dobi od 65 i više godina anemično, s većom ukupnom pojavnošću među osobama u staračkim domovima i bolnicama. Prema podacima Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), do dobi od 85 godina i više, anemiju ima 39,5 posto muškaraca i 21,9 posto žena.  

Prema Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), anemija u starijih odraslih osoba povezana je s funkcionalnim padom, povećanim umorom, invaliditetom, simptomima depresije i kognitivnim problemima.

Sudionici u ovom ispitivanju uzimali su acetilsalicilatnu kiselinu za primarnu prevenciju bolesti srca, s tim da treba napomenuti da se dnevna niska doza acetilsalicilatne kiseline više ne preporučuje za primarnu prevenciju, iako se još uvijek preporučuje za sekundarnu prevenciju, kaže Cohen. 

“No unatoč tome, još uvijek postoji znatan broj ljudi koji je uzimaju za primarnu prevenciju. Mislim da su ova otkrića možda još jedan pokazatelj zašto bi se isplatilo biti oprezniji u poticanju ljudi da koriste niske doze acetilsalicilatne kiseline u primarnoj prevenciji, jer ovo je još jedna potencijalna loša strana toga”, kaže on.

Preporuke za primarnu prevenciju namijenjene su sprječavanju prve pojave srčanog udara, moždanog udara ili drugih kardiovaskularnih incidenata, dok je sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti namijenjena sprječavanju ponovljenih događaja kod osoba koje su već imale srčani udar, moždani udar ili postupak poput ugradnje stenta ili premosnice.

Godine 2022., Radna skupina za preventivne usluge SAD-a (USPSTF) preporučila je da se ne započne s niskim dozama acetilsalicilatne kiseline za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti kod osoba starijih od 60 godina, dajući preporuke u skladu s drugim nacionalnim organizacijama, poput Američkog udruženja za srce (AHA).

Ažuriranje se temeljilo na rastućim dokazima o potencijalno smrtonosnom unutarnjem krvarenju koje može biti rezultat redovite upotrebe acetilsalicilatne kiseline, što sugerira da bi rizici mogli biti veći od preventivne koristi.

Preporuke se odnose samo na skupinu primarne prevencije i ni na koji način ne odnose se na osobe koje već imaju utvrđenu kardiovaskularnu bolest, navodi se u priopćenju.

Stručnjaci se slažu da ne biste trebali svakodnevno uzimati nisku dozu acetilsalicilatne kiseline bez razgovora sa svojim liječnikom. S druge strane, ako već uzimate nisku dozu acetilsalicilatne kiseline za sekundarnu prevenciju bolesti srca, nemojte je prestati uzimati.

“Mislim da je apsolutno opravdana rasprava o rizicima i koristima svakodnevnog uzimanja acetilsalicilatne kiseline. U slučaju sekundarne prevencije postoji značajnija težina na strani ravnoteže uzimanja niskih doza, ali mislim da ljudi moraju shvatiti da i dalje postoje potencijalni nedostaci,” kaže Cohen.



“Posljednjih nekoliko godina liječnici primarne zdravstvene zaštite ne preporučuju dnevni unos acetilsalicilatne kiseline onoliko koliko su prije. Iako je to vrlo važan lijek za neke ljude, drugima može uzrokovati više štete nego koristi”, kaže McGuirk.

Koja su razmatranja pri donošenju odluke? Acetilsalicilatna kiselina može spriječiti stvaranje ugrušaka u krvnim žilama kao što su mozak, srce ili noge, kaže McGuirk. "Ako je netko prije imao srčani ili moždani udar, lijekovi poput acetilsalicilatne kiseline neophodni su kako bi se spriječilo da se to ponovi", kaže ona.

Acetilsalicilatna kiselina bi također mogla biti korisna kod onih koji su u većem riziku od budućeg srčanog udara, poput osoba s dijabetesom, pušača ili onih s opsežnom obiteljskom poviješću srčanih bolesti, kaže McGuirk.

“Međutim, možda nije prikladna za one koji imaju visok rizik od krvarenja. Stoga je važno razgovarati sa svojim liječnikom o tome je li to najbolji izbor za vas, jer on može odvagnuti dobrobiti i rizike uzimanja acetilsalicilatne kiseline u odnosu na vaše individualno zdravlje”, kaže ona.

“Ako netko treba svakodnevno uzimati acetilsalicilatnu kiselinu, trebao bi razgovarati sa svojim liječnikom o prehrani obogaćenoj željezom te razmotriti ograničavanje upotrebe drugih tvari koje mogu iritirati želudac, poput alkohola ili nesteroidnih antireumatika (poput ibuprofena i naproksena)” kaže McGuirk.



Ujedno dodaje: „Testovi za nisko željezo i anemiju u odraslih bez jasnog razloga nisu trenutačni standard skrbi, ali ova najnovija studija postavlja pitanje treba li osobama koje uzimaju acetilsalicilatnu kiselinu s vremena na vrijeme ipak provjeriti razinu željeza u krvi.“