Zdrav osmijeh je lijep osmijeh

Zdravi zubi vrlo su važni za zdravlje u cjelini. Mnoga istraživanja pokazuju kako može postojati veza između bolesti lokaliziranih u usnoj šupljini i drugih zdravstvenih problema, poput bolesti srca, oka, prijevremenog poroda, ili čak pothranjenosti novorođenčeta.

Da bi zubi ostali zdravi, potrebno je malo sreće (dobri geni) i puno brige o svakodnevnoj pravilnoj higijeni, odgovarajućoj prehrani i svakako redovitoj stomatološkoj kontroli. Samo tako mogu se spriječiti ne samo najčešća oboljenja zuba i potpornoga zubnog aparata (karijes i parodontoza), nego i vrlo ozbiljna oboljenja u usnoj šupljini.

Postoji nekoliko znakova starenja zuba koji svakoga od nas više ili manje pogađaju s godinama. To su prije svega:

• povlačenje zubnog mesa - u većini slučajeva je progresivno i nastaje postupno tijekom godina, obično toliko sporo da većina ljudi ne primjećuje simptome. Problema postaju svjesni tek nakon upozorenja stomatologa ili kad povlačenje zubnog mesa počne uzrokovati druge probleme;
• caklinska erozija - nepovratni gubitak zubne cakline tijekom vremena, koji nije bakterijskog podrijetla nego se javlja zbog dodira zuba s kiselinom iz hrane i pića te želučanom kiselinom (vraćanje kiseloga želučanog sadržaja zbog određenih poremećaja ili povraćanja). Posljedično, zubi gube dio zaštitnog sloja, postaju slabiji i u nekim slučajevima osjetljiviji;
• gubitak bjeline - učestala pojava kojoj pridonosi taloženje pigmenata iz hrane i pića te stanjivanje cakline, što otkriva žućkastu unutrašnjost zuba;
• iritacija desni - nastaje tijekom vremena zbog prisutnosti toksina u plaku, a karakteriziraju je crvenilo, otečenost i krvarenje desni;
• osjetljivost zubi - javlja se zbog izloženosti zuba caklinskoj eroziji ili zbog povlačenja zubnog mesa. Zubi mogu postati osjetljivi na toplo, hladno, slatko, slano, ili na kontakt sa zrakom.

Zanemarivanjem oralne higijene, to jest svakodnevnog četkanja zuba, masiranja zubnog mesa i upotrebe zubnog konca, dolazi do nakupljanja plaka, čije dulje zadržavanje na površini zuba izaziva upalu zubnog mesa. Ona se najlakše prepoznaje po krvarenju iz desni tijekom četkanja, ali i spontano. Ako se upala zubnog mesa, odnosno površinskog dijela parodonta, zanemari, napreduje i počinje razarati dublje dijelove potpornog aparata, da bi u konačnici, nakon duljeg vremena, uzrokovala pomičnost zuba, odnosno njegov gubitak.

Osim nedostatne ili nepravilne zubne higijene, čimbenici koji pospješuju i ubrzavaju tijek parodontne bolesti, odnosno upale, su loši protetski nadomjesci, ispune, krunice te dijelovi proteza i kvačica koji leže na zubnom mesu. Preširoke ispune i krunice stvaraju neku vrstu "stepenice" i izvrsno su mjesto za zadržavanje hrane i stvaranje plaka. Uz to, dijelovi proteze i kvačice koji leže na zubnom mesu i vrše prevelik pritisak na zubno meso mogu mehaničkim utjecajem oštetiti parodont, pa čak i uzrokovati resorpciju kosti. Gubitak zuba, loše izrađena ispuna i pogrešno postavljeni zubi mogu uzrokovati zadržavanje hrane na pojedinim mjestima između zuba, što je također idealno mjesto za razvoj upale.

Pušenje je vrlo štetno za parodont u cjelini. Iako ne utječe izravno na nastanak upale, jako smanjuje obrambenu sposobnost organizma, kao i sposobnost reparacije (obnove), pa se upala lakše razvija i brže napreduje.

Osim lokalnih čimbenika, na bolesti parodonta utječu i opći čimbenici, među kojima je svakako i dob. Starenjem, naš organizam slabi, pa tako i njegovi obrambeni mehanizmi, zbog čega parodontitis u starijih ljudi brže napreduje i znatno je jače izražen.

I prehrana ima određeni utjecaj na naše zdravlje. Različite redukcijske dijete, nedostatak vitamina, minerala (kalcij!) i bjelančevina smanjuju obrambeni odgovor organizma i negativno utječu na mogućnost oporavka, pa tako i na nastanak i tijek parodontne bolesti.

Na tijek parodontnih bolesti mogu negativno utjecati i različite, za organizam stresne situacije, kao što su razdoblje trudnoće, intenzivna rasta ili poremećenog metabolizma. Tako je, primjerice, u razdoblju puberteta specifično da se zbog utjecaja hormona poveća zubno meso, zbog čega se stvara malo dublji prostor između njega i zuba, što pogoduje zadržavanju plaka i razvoju upale. Slične, hormonalno uvjetovane promjene javljaju se i u trudnoći, kad zubno meso često buja. To može biti izraženo samo na nekim mjestima, ali i zahvatiti gingivu u cijelosti, tako da trudnice često zamjećuju krv prilikom četkanja zuba.

Zbog općeg utjecaja na organizam, i neke bolesti, poput šećerne bolesti i različitih krvnih bolesti, utječu na razvoj i tijek parodontnih bolesti.

Zbog svih problema koji se i inače javljaju sa starenjem, upravo bi starija populacija trebala više pozornosti posvećivati prevenciji, s obzirom na to da loša oralna higijena može rezultirati parodontološkim bolestima, koje utječu na zdravlje organizma u cjelini. Naravno, to ne znači da išta manju brigu moraju voditi oni mlađi ili najmlađi. Iako svaka dob ima određene značajke, higijena zubi zajednička je i podjednako važna svima, bez obzira na godine.

Istraživanja pokazuju kako može postojati veza između bolesti lokaliziranih u usnoj šupljini i drugih zdravstvenih problema, poput bolesti srca, oka, prijevremenog poroda

Pazite na higijenu - Upotrebljavajte odgovarajuću zubnu četkicu i zubnu pastu te naučite pravilnu tehniku čišćenja zuba, jer to igra veliku ulogu u održavanju zdravlja zuba i desni. Čistite (perite) zube dva puta dnevno, ujutro i navečer (ali i poslije obroka i pića), a četkicu za zube mijenjajte svakih tri do četiri mjeseca (ako se predugo koristi, ne čisti zube dovoljno dobro). Pasta za zube trebala bi sadržavati fluor, budući da on dodatno štiti zube od karijesa i drugih oboljenja.
Redovito koristite zubni konac, jer čišćenje samo četkicom za zube nije dovoljno da bi se otklonile sve naslage u zubnom međuprostoru, koje tada postaje idealno hranilište za cijelu silu mikroorganizama koji uzrokuju zubni karijes i ostale poremećaje. Upotrebom konca za zube uspješno ćete otkloniti plak i čestice hrane koje se zavuku među zube i ispod desni.
Čak i ako nosite protezu, imate keramičke zube ili kapice na pojedinim zubima, savjeti su isti, s tim da za čišćenje proteze postoje posebne četkice i otopine.

Hranite se uravnoteženo i raznovrsno - Nastojte unositi što više voća, povrća, žitarica, mesa, graha i mliječnih namirnica, koji sadrže različite vitamine, minerale i ostale sastojke potrebne za zdravlje zuba.

Redovito posjećujte stomatologa - Odlazak stomatologu radi pregleda zuba i stručnog čišćenja preporučuje se svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće.

Kako god, njega zuba zahtijeva i vrijeme i požrtvovnost, ali i znanje i odgovarajuća sredstva! Ipak, sve je vrijedno truda za zdraviji i ljepši osmijeh!