Oralno zdravlje u trudnoći

Žensko zdravlje / Trudnoća i majčinstvo dr. sc.   Neven Vidović dr. med. dent, spec. ortodoncije i dječje dentalne medicine

Uz mnoge neposredne i posredne čimbenike, trudnoća stvara povoljnije uvjete za nastanak zubnog karijesa, patoloških promjena na zubnom mesu i drugih bolesti u usnoj šupljini

Trudnoća u tijelu žene uzrokuje brojne promjene, hormonske, anatomske, histološke i biokemijske. Sve su one prirodne, a zadaća im je pripremiti organizam za trudnoću i porođaj.

Premda je trudnoća fiziološko stanje, dovodi i do psihosomatskih promjena i, uz mnoge neposredne i posredne čimbenike, stvara povoljnije uvjete za nastanak dentalnog karijesa, patoloških promjena na mekim tkivima usta i drugih oralnih bolesti. Zbog toga, ali i zato što je buduća majka željna znanja i spoznaje o svemu što je vezano uz njezino dijete, jer je ono njezina najveća motivacija, tijekom trudnoće važno je provoditi oralni zdravstveni nadzor. Tijekom posjeta doktoru dentalne medicine trudnicu treba potaknuti na razmišljanje o vlastitom zdravlju i rasvijetliti joj zablude o obolijevanju u trudnoći.

Trudnoća kao okidač promjena na zubima

Općenito, zubno meso (gingiva) kod trudnica podložno je upalama, a zbog hormonskih promjena (ponajprije promjena u razini estrogena i progesterona u krvi) i često loše oralne higijene lako nastaje krvarenje.

Što se karijesa tiče, široko je rasprostranjeno i ukorijenjeno vjerovanje da trudnoća povećava sklonost karijesu u tolikoj mjeri da, prema nepisanom pravilu, u prosjeku svaka trudnoća znači gubitak barem jednog zuba, te da se kalcij iz majčinih zuba gubi tijekom trudnoće. To, međutim, nije točno. Potrebu za kalcijem i ostalim nutrijentima plod zadovoljava preko majčine krvi. Ako majka ne unosi dovoljnu količinu tih nutrijenata, kalcij potreban plodu oslobađa se iz kostiju, a ne iz zuba. Povećanje opasnosti od razvoja karijesa tijekom trudnoće može se objasniti fiziološkim okolnostima, odnosno promjenama kiselosti sline, bujanjem zubnog mesa i stvaranjem džepova, te lošom oralnom higijenom i pojačanim nakupljanjem plaka.

S obzirom na to da spolni hormoni povećavaju osjetljivost gingive na iritacije, ujedno se povećava i pojavnost gingivitisa, koji se javlja u oko 35 posto trudnica, i to već oko drugog mjeseca trudnoće. Prema nekim iskustvima, može nastati čak i u trudnica koje provode redovitu oralnu higijenu. Dobro je to što se trudnički gingivitis jednostavno liječi, uz odgovarajuću njegu i intenzivniju oralnu higijenu.

Katkad se tijekom trudnoće može razviti peteljkasta tumorozna tvorba, koja se naziva trudnički granulom (epulis). Nastaje na mjestima na kojima već postoji gingivitis ili parodontitis. Obično nije veći od dva centimetra u promjeru, može krvariti pri traumi, a s njegovim odstranjivanjem najbolje je pričekati do nakon porođaja, kad se ionako znatno smanjuje.

Uloga pravilne prehrane u trudnoći

Osim zbog rasta i razvoja ploda, trudnice trebaju voditi računa o prehrani i zbog vlastitog zdravlja, što uključuje i zdravlje usne šupljine. Prehrana bi trebala biti raznovrsna i uravnotežena.

Dobro je jesti što više hrane koja sadrži vitamin C, jer on jača zubno meso i smanjuje mogućnost krvarenja.

Poželjna je i hrana bogata kalcijem. Naime, nakon petog mjeseca trudnoće povećava se potreba za kalcijem, jer se on počinje ugrađivati u koštani sustav i bebine zube. Iako se kalcij ne može oslobađati iz majčinih zuba, može se oslobađati iz kostiju, pa treba voditi računa o tome da u toj fazi trudnoće ne oslabi koštana građa majke.

Slatkiši (rafinirani ugljikohidrati), posebno oni koji se lako lijepe za zube, nisu poželjni, osim u situacijama ako se neposredno nakon njihove konzumacije mogu odmah oprati.

Općenito, ako se nakon obroka zubi ne mogu odmah oprati, preporučuje se uzeti žvakaću gumu bez šećera, grickati komad sira ili mrkvu kako bi se potaknulo izlučivanje sline i mehanički isprali kariogeni ostaci hrane.

Kako održavati oralnu higijenu u trudnoći

Higijenu usne šupljine treba održavati u skladu s uputama koje je dao doktor dentalne medicine nakon pregleda usne šupljine i zuba.

Iako su opće preporuke identične (zube prati redovito, međuzubne prostore čistiti zubnom svilom i/ili interdentalnim četkicama), katkad se trudnici mogu dati individualne upute, posebno ako je i prije trudnoće imala problema sa zubnim mesom, ako u ustima ima protetske nadomjestke, implantate i sl.

Kako bi se količina bakterija u ustima dodatno smanjila, poželjno je nakon četkanja zuba pomno očetkati i jezik, što će pomoći i u održavanju svježeg daha.

Mnoge trudnice u ranoj trudnoći imaju svakodnevne mučnine i često povraćaju, nakon čega je poželjno usta dobro isprati vodom kako bi se neutralizirao kiseli sadržaj. Ako i sama zubna četkica kod trudnice potiče refleks povraćanja, potrebno ju je zamijeniti četkicom prikladnijeg oblika i manjih dimenzija s mekim vlaknima.

Redovite stomatološke kontrole u trudnoći

Dentalnom pregledu trebala bi se podvrgnuti svaka žena čim potvrdi trudnoću.

Doktor dentalne medicine odstranit će loše ispune (plombe), kamenac i zubni plak kako ne bi podraživali ionako osjetljivo zubno meso, te pokazati kako provoditi pravilnu higijenu usne šupljine. Iz toga proizlazi da nijedna trudnica koja provodi pravilnu i redovitu higijenu usne šupljine, na vrijeme kontrolira i sanira zube, liječi eventualne upalne promjene u ustima te se i na najmanje krvarenje javlja liječniku, zajamčeno neće imati posebnih problema sa zubima, niti više karioznih zubi zbog toga što je trudna.

Redovito profesionalno čišćenje zuba smanjit će i usporiti mogućnost napredovanja početnih karijesnih lezija, a velike lezije, koje se mogu pogoršati i izazvati druge komplikacije, potrebno je sanirati što prije, jer zanemareni zubi uništeni karijesom mogu postati izvorom infekcije koja se može proširiti na cijeli organizam, dovodeći u opasnost i majku i dijete.


Izvor fotografije: Shutterstock
 

Datum objave članka: 1. 3. 2015.