Parodontitis i sistemske bolesti

Među najčešćim uzrocima smrtnosti starijih osoba su srčanožilne bolesti. No, valja imati na umu da tijekom života velik postotak ljudi boluje od parodontitisa koji, nažalost, često ostaje neotkriven i neliječen, te tako dovodi do kroničnog širenja upalnog utjecaja na opće zdravlje organizma.

Posljednjih godina nalazimo sve više stručnih radova koji upućuju na moguću povezanost sistemskih bolesti i oralnog zdravlja. U najčešće spominjana sistemska stanja, za koja se smatra da bi mogla biti povezana s parodontitisom, ubrajaju se srčanožilne i plućne bolesti, šećerna bolest i prerano rođenje djece niske porođajne mase. Naime, prema istraživanjima, parodontitis i anaerobna subgingivna infekcija (u prostoru između zubnog korijena i zubnog mesa) mogu putem krvotoka djelovati na udaljene organe. Međusobna povezanost parodontitisa s nekim sistemskim stanjima, ponajprije srčanožilnim tegobama, sve se više potvrđuje i u kliničkoj praksi.

Mikroorganizmi subgingivnog plaka (naslage u prostoru između zubnog korijena i zubnog mesa) u dubokim dijelovima parodontnog džepa mogu se proširiti krvlju i inficirati endotel (unutarnja stjenka) krvnih žila, a na taj način povećati učestalost ateroskleroze i srčane ishemije. Neki produkti metabolizma dentobakterijskog plaka (ponajprije Streptococcus sanguis i Porphyromonas gingivalis) potiču trombocite na nakupljanje (agregaciju) i inficiranje endotela krvnih žila za vrijeme bakterijemije (prisutnost bakterija u krvi), koja je često prisutna kod parodontitisa i tijekom parodontološke terapije. Tako se Streptococcus sanguis veže s cirkulirajućim trombocitima, što nerijetko dovodi do formiranja tromboembolusa. Čest stanovnik u dubokim parodontnim džepovima je gram-negativni Porphyromonas gingivalis, koji otpuštajući lipopolisaharide izravno štetno djeluje na endotel krvnih žila, pridonoseći tako progresiji ateroskleroze.

Uz povezanost parodontitisa sa srčanožilnim bolestima, postoje dokazi i o vezi s respiratornim bolestima. Mnoga istraživanja upućuju na to da, ovisno o indikatorima oralnog zdravlja, postoji povezanost s upalom pluća. Upozorava se na činjenicu da su dobra oralna higijena i česta profesionalna briga za oralno zdravlje dobri načini za smanjenje učestalosti ili progresije respiratornih bolesti.

Osim srčanožilnih i respiratornih bolesti te njihove dvosmjerne povezanosti s parodontitisom, veliki napori čine se i u objašnjavanju utjecaja šećerne bolesti na rizik za nastanak parodontitisa i obratno - utječe li parodontitis na patofiziologiju šećerne bolesti ili njezinu metaboličku kontrolu? Poznato je da upalne parodontne bolesti mogu povećati rezistenciju inzulina na sličan način kao i prekomjerna tjelesna težina. No, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razjasnio ovaj aspekt odnosa tih dviju bolesti.

Neupitna je činjenica da jednostavni postupci održavanja oralne higijene koji se provode kod kuće uzrokuju bakterijemiju u četrdeset posto slučajeva, a neki manji kirurški zahvati na parodontu čak i u više od osamdeset posto slučajeva. Prema tome, svaki stomatolog tu činjenicu mora imati na umu i voditi računa o tome da je izloženost mikroorganizmima dentalnog plaka tijekom života češća pojava nego izloženost svim ostalim mikroorganizmima povezanima s aterosklerozom. Jedno ispitivanje provedeno na zdravim pacijentima s uznapredovanim parodontitisom, kod kojih je unutar šest mjeseci provedena uobičajena parodontna inicijalna terapija i onih s intenzivnim parodontnim tretmanom (struganje i poliranje korijena, lokalna primjena antibiotika i vađenje zuba kad je to bilo nužno) pokazalo je kod potonjih statistički značajno poboljšanje u cirkulaciji krvi unutar dva mjeseca. Prema nekim autorima, intenzivna parodontna terapija uzrokuje akutnu kratkotrajnu sistemsku upalu i poremećaj u funkciji endotela. Međutim, nakon nekog vremena dobrobit u oralnom zdravlju izravno se povezuje s poboljšanjem endotelijalne funkcije i općeg zdravlja.

Mikroorganizmi subgingivnog plaka u dubokim dijelovima parodontnog džepa mogu se proširiti krvlju i inficirati endotel (unutarnja stjenka) krvnih žila, a na taj način povećati učestalost ateroskleroze i srčane ishemije

Možemo zaključiti da u posljednje vrijeme postoji sve više dokaza da parodontitis i loše oralno zdravlje mogu biti povezani s razvojem nekih sistemskih bolesti, među kojima su najčešće spominjane srčanožilne bolesti. No, valja još puno toga učiniti kako bi se razjasnila i razumjela prava priroda odnosa parodontitisa i ukupnog rizika osobe za nastanak sistemske bolesti.