Žene pod većim rizikom

Istraživanja su utvrdila da su žene sklonije obolijevanju od gastrointestinalnih (želučano-crijevnih) bolesti od muškaraca. Ta spoznaja potaknula je prof. Nurdan Tozun da u ime Ujedinjenoga europskog saveza gastroenterologije (United European Gastroenterology Federation - UEGF) naglasi potrebu bolje zdravstvene edukacije, lakšeg pristupa medicinskoj njezi, češćih pregleda i prevencije za mlade žene.

"Žensko gastrointestinalno zdravlje mora postati prioritet", rekla je prof. Tozun. "Žene su u većoj opasnosti od muškaraca, a bolest se kod njih javlja i jačim intenzitetom. Žene u prosjeku žive šest do osam godina dulje od muškaraca. No, u nekim dijelovima svijeta različiti medicinski i društveni činitelji srozavaju im kvalitetu života i otežavaju pristup informacijama, zdravstvenoj zaštiti i njezi. Sve to ženama povećava rizik od obolijevanja", upozorila je turska liječnica.

Tjelesne razlike među muškarcima i ženama mogu djelomično objasniti različitu sklonost gastrointestinalnim bolestima među spolovima

Prikupljeni su dokazi da žene češće od muškaraca obolijevaju od žučnih kamenaca, dispepsije, celijakije, sindroma iritabilnog crijeva, kroničnog zatvora i autoimune bolesti jetre. Muškarci su češće žrtve raka jetre, primarnoga skleroznog kolangitisa i analne fistule. Uzroci tih razlika nisu jasni, no znanstvenici smatraju da bi posrijedi mogli biti spolni hormoni, nasljedni utjecaji, društveni čimbenici, prehrana i životni stil.

Tjelesne razlike među muškarcima i ženama mogu djelomično objasniti različitu sklonost gastrointestinalnim bolestima među spolovima. Ženski se želuci prazne sporije od muških, što bi mogao biti razlog zašto imaju višu stopu dispepsije, koja uzrokuje osjećaj punoće, mučninu i nadutost. Za žene je karakterističan sporiji rad crijeva i dulje vrijeme prolaska hrane kroz probavni sustav, zbog čega dvostruko više nego muškarci trpe od zatvora. Neki liječnici smatraju da je to posljedica manjeg unosa vlaknaste hrane, a većeg unosa masnoća. Uz to, ženski analni mišići slabije se stežu, što katkad vodi do fekalne inkontinencije. Muškarci, pak, imaju osjetljivija crijeva, pa su podložniji iritaciji.

Profesorica Tozun kaže da spolne razlike postoje u jetrenom i žučnom sustavu. "Neke bolesti jetre pogađaju samo žene, primjerice one koje se javljaju u trudnoći. Druge zahvaćaju žene češće od muškaraca, poput primarne žučne ciroze i autoimunog hepatitisa. Žene su sklonije i alkoholnoj bolesti jetre. Kod njih povećan rizik nastaje već od 20 grama alkohola dnevno, a kod muškaraca je rizik povećan tek nakon 40 grama."

Muškarci su općenito osjetljiviji na rak debelog crijeva, no žene do 55 godina starosti izložene su većoj opasnosti. Uzimanje hormona štiti žene od kolorektalnog karcinoma, a oralna kontracepcija smanjuje rizik za oko 20 posto prije menopauze i 40 posto poslije menopauze. Nažalost, prof. Tozun upozorava da žene rjeđe odlaze na preventivne preglede radi ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma - mnogo rjeđe od pregleda dojki i cerviksa. Stoga moraju obaviti preventivni pregled ranog otkrivanja raka debelog crijeva već u pedesetoj, a i prije, ako postoji obiteljska povijest te bolesti.

Žene su se pokazale osjetljivijima i na epidemiju E. coli, koja je nedavno poharala Njemačku i još neke europske zemlje. Ta je bakterija izazvala gastroenteritis i hemolitičko-uremijski sindrom kod nerazmjerno velikog broja žena. Časopis New England Journalof Medicine objavio je da je 68 posto žrtava hemolitičko-uremijskog sindroma te 59 posto oboljelih od gastroenteritisa u Njemačkoj bilo ženskog spola. Stručnjaci vjeruju da je taj nerazmjer posljedica činjenice da žene jedu zdraviju hranu, pa stoga i više salate, koja je bila prijenosnik opasne bakterije.

Životni stil i društveni čimbenici također igraju važnu ulogu u razvoju bolesti gastrointestinalnog sustava i jetre. Prema stručnjacima, određenu ulogu igraju poremećaji prehrane, manjak kretanja, uzimanje alkohola i duhana, te sklonost debljanju kod žena starijih od 40 godina.

Poboljšanje zdravlja žena pomoći će i zdravlju budućih generacija, pa valja usmjeriti napore na razvijanje svijesti djevojaka i žena o potrebi pravilne prehrane, redovite tjelovježbe te suzdržavanja od alkohola i duhana.