MIKROBIOM CRIJEVA: geni oblikuju naše crijevne bakterije

Stručne zanimljivosti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

U studiji, nedavno objavljenoj u časopisu Science, istraživači su otkrili da je većina bakterija u crijevnom mikrobiomu nasljedna

Na naš crijevni mikrobiom, “prašuma” bakterija koje žive u našim crijevima i koja se neprestano mijenja, prvenstveno utječe način života, uključujući ono što jedemo ili lijekove koje uzimamo, pokazuje većina studija. No, studija Sveučilišta Notre Dame otkrila je da je u igri puno veća genetska komponenta nego što je nekoć bilo poznato.

Većina bakterija u u crijevnom mikrobiomu nasljedna

U studiji, nedavno objavljenoj u časopisu Science, istraživači su, nakon promatranja više od 16.000 profila crijevnih mikrobioma prikupljenih tijekom 14 godina od dugo proučavane populacije babuna u kenijskom Nacionalnom parku Amboseli, otkrili da je većina bakterija u crijevnom mikrobiomu nasljedna Međutim, ta se nasljednost s vremenom mijenja, kroz godišnja doba i s godinama. Tim je također otkrio da je nekoliko svojstava mikrobioma nasljedivih kod babuna također nasljedno i kod ljudi.

"Okoliš igra veću ulogu u oblikovanju mikrobioma od vaših gena, ali ono što čini ova studija je da nas odmiče od ideje da geni imaju vrlo malu ulogu u mikrobiomu prema ideji da geni imaju raširenu, iako malu ulogu "rekla je Elizabeth Archie, profesorica na Odjelu za biološke znanosti i glavna istražiteljica studije koja je također povezana s Eck Institutom za globalno zdravlje i s Inicijativom za promjenu okoliša.

Mikrobiom crijeva obavlja nekoliko poslova. Osim što pomaže u probavi hrane, stvara ključne vitamine i pomaže u treningu imunosnog sustava. Ovo novo istraživanje prvo je koje je pokazalo konačnu vezu s nasljednošću.
Prethodne studije na mikrobiomu crijeva kod ljudi su pokazale da je samo pet do 13 posto mikroba nasljedno, no Archie i istraživački tim pretpostavili su da je tako mali postotak rezultat "trenutačnog pristupa" proučavanju mikrobioma crijeva, jer su sve prethodne studije mjerile mikrobiome u jednoj vremenskoj točci.

U svojoj studiji, istraživači koristili uzorke fekalija od 585 divljih babuna Amboseli, obično s više od 20 uzoraka po životinji. Profili mikrobioma iz uzoraka pokazali su razlike u prehrani babuna između vlažne i sušne sezone. Prikupljeni uzorci sadržavali su detaljne informacije o domaćinu, uključujući poznate potomke, podatke o uvjetima okoline, socijalnom ponašanju, demografiji i prehrani na razini grupe u vrijeme prikupljanja.

Istraživački tim otkrio je da je 97 posto svojstava mikrobioma, uključujući ukupnu raznolikost i obilje pojedinačnih mikroorganizama, bilo značajno nasljedivo. Međutim, postotak nasljednosti čini se mnogo nižim - samo pet posto - kada se uzorci ispituju samo u jednom trenutku, kao što se to radi na ljudima. To naglašava značaj proučavanja uzoraka istog domaćina tijekom vremena.

"To stvarno sugerira da je jedan od razloga zašto istraživači nisu otkrili nasljedivost crijevnog mikrobioma kod ljudi taj što u njihovu slučaju nemaju desetljeće i pol uzoraka fekalija u zamrzivaču kao ni sve inicijalne informacije o domaćinu koje su im potrebne kako bi izvadili sve detalje", rekao je Archie.

Utjecaj okoliša na nasljednost crijevnog mikrobioma

Tim je pronašao i dokaze da čimbenici okoliša utječu na nasljednost svojstava crijevnog mikrobioma. Nasljednost mikrobioma bila je obično 48 posto viša u sušnoj sezoni nego u vlažnoj, što se može objasniti raznolikijom prehranom babuna tijekom kišne sezone. Prema istraživanju nasljednost se također povećavala s godinama.

Budući da je istraživanje također pokazalo značajan utjecaj okoliša na crijevni mikrobiom kod babuna, njihova otkrića su se složila s prethodnim studijama koje su pokazale da utjecaji okoliša na varijacije crijevnog mikrobioma imaju veću ulogu od aditivnih genetskih učinaka. U kombinaciji s otkrićem genetske komponente, tim planira poboljšati svoje razumijevanje uključenih čimbenika okoliša.

Budućnost - genska terapija

Saznanje da su geni u crijevnom mikrobiomu nasljedni otvara put za identificiranje mikroorganizama koji bi se u budućnosti genetski oblikovali. Drugim riječima, u budućnosti bi se terapija mogle prilagoditi ljudima na temelju genetske građe njihovog crijevnog mikrobioma.

Izvor: www.sciencedaily.com

Datum objave članka: 15. 7. 2021.
izdvojeni proizvodi