KORONAVIRUS: što je s mentalnim zdravljem?
Trenutačna epidemiološka situacija nije jednostavna, a brojne mjere koje ograničavaju kretanje pojedinaca mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Kako se nositi s time?
Nedugo nakon izbijanja epidemije na području Kine, Južna Koreja zabilježila je svoj prvi slučaj, da bi do 28. veljače brojka narasla do 2022 slučaja. Od samoga početka, Koreja se postavila tako da redovno izvještava o broju novooboljelih, ali i o njihovu stanju te mjestima koja su posjetili nedugo prije dijagnosticiranja nove bolesti naziva COVID-19.
U takvim okolnostima, ljudi neprestano prate nove vijesti, među kojima je veliki udio i fake newsa, što može uzrokovati razvoj anksioznosti. Ukidanje mogućnosti putovanja i kretanja te stavljanje osoba koje dolaze iz inozemstva u karantenu, u većini populacije budi negativne osjećaje, što u konačnici može rezultirati javljanjem kolektivne anksioznosti.
Jedan od primjera negativnog utjecaja trenutačne situacije na mentalno zdravlje ljudi je žena koja se u Južnu Koreju vratila iz Kine, a nedugo zatim počinila je samoubojstvo jer je sumnjala da boluje od COVID-19. Autopsijom se na kraju ispostavilo kako ipak nije bila inficirana novim SARS-CoV-2.
Korejsko neuropsihijatrijsko društvo (Korean Neuropsychiatric Association) objavilo je smjernice za javnost, ljude s djecom, osobe smještene u karantenu te zdravstvene djelatnike koji liječe oboljele od COVID-19. U njima navode kako je razvoj anksioznosti najnormalniji odgovor na epidemiološku situaciju u kojoj se trenutačno svi nalaze, ali jednako tako ističu važnost oslanjanja na vjerodostojne informacije.
Karantena i samoizolacija negativno djeluju na mentalno zdravlje, a mogu dovesti i do akutnog stresnog poremećaja, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja, nesanice, bijesa, razdražljivosti i emocionalne iscrpljenosti. Stoga je, upravo zbog opasnosti s kojima su ljudi suočeni, potrebno posebno voditi brigu o svome zdravlju, ali i zdravlju svojih bližnjih.
Oslanjanje na pouzdane informacije jedan je od najvažnijih čimbenika održavanja mentalnog zdravlja. Po društvenim mrežama moguće je vidjeti brojne tekstove čija je jedina namjera sijanje paranoje i straha: ne čine ništa dobro, osim što opterećuju pojedince. Praćenje relevantnih informacija koje plasiraju nacionalni stožeri i stručnjaci mogu unijeti mir i pojasniti u kojoj se fazi pandemije trenutačno nalazimo, kao i koji je daljnji smjer kretanja.
Održavati društvene kontakte u ovom razdoblju također je važno za mentalno zdravlje, kao i biti u mogućnost izraziti negativne emocije. Osoba bi trebala što je više moguće držati se svojih uobičajenih dnevnih aktivnosti i posvetiti se stvarima koje je vesele.
Dva najčešća problema koja se javljaju u teškoj epidemiološkoj situaciji kao što je ova je privremeni raspad društvenih struktura na koje se pojedinci oslanjaju i stigmatizacija. U privremeni raspad društvenih struktura spada zatvaranje škola i radnih mjesta, ali i zabrana okupljanja. Zbog izlaska iz rutine uobičajenog života (poput odlaska u školu ili na posao) i ulaska u sferu izolacije osoba postaje ranjiva, a to je izvor daljnjih problema. Usputna stigmatizacija osoba koje dolaze iz inozemstva (a pogotovo iz pogođenih krajeva) dodatno otežava prilagodbu novonastalim okolnostima. Upravo zbog stigmatizacije i straha da će osoba biti izopćena iz svoje zajednice, pojedinci izbjegavaju odlazak na potreban pregled kako ne bi bili obilježeni stigmom oboljelog od korone te infekciju šire dalje u društvu.
Situacija nije jednostavna, ali moramo biti svjesni kako neće trajati vječno. Kao vid prevencije pojave problema s mentalnim zdravljem, nadležne osobe i tijela trebaju pratiti i ograničiti širenje lažnih vijesti u medijskom prostoru te djelovati u smjeru eliminacije stigme oboljelih od COVID-19. Osim toga, potrebno je ponuditi psihološku pomoć osobama koje se nalaze u izolaciji i smatraju da im je potrebna.
U takvim okolnostima, ljudi neprestano prate nove vijesti, među kojima je veliki udio i fake newsa, što može uzrokovati razvoj anksioznosti. Ukidanje mogućnosti putovanja i kretanja te stavljanje osoba koje dolaze iz inozemstva u karantenu, u većini populacije budi negativne osjećaje, što u konačnici može rezultirati javljanjem kolektivne anksioznosti.
Jedan od primjera negativnog utjecaja trenutačne situacije na mentalno zdravlje ljudi je žena koja se u Južnu Koreju vratila iz Kine, a nedugo zatim počinila je samoubojstvo jer je sumnjala da boluje od COVID-19. Autopsijom se na kraju ispostavilo kako ipak nije bila inficirana novim SARS-CoV-2.
Korejsko neuropsihijatrijsko društvo (Korean Neuropsychiatric Association) objavilo je smjernice za javnost, ljude s djecom, osobe smještene u karantenu te zdravstvene djelatnike koji liječe oboljele od COVID-19. U njima navode kako je razvoj anksioznosti najnormalniji odgovor na epidemiološku situaciju u kojoj se trenutačno svi nalaze, ali jednako tako ističu važnost oslanjanja na vjerodostojne informacije.
Karantena i samoizolacija negativno djeluju na mentalno zdravlje, a mogu dovesti i do akutnog stresnog poremećaja, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja, nesanice, bijesa, razdražljivosti i emocionalne iscrpljenosti. Stoga je, upravo zbog opasnosti s kojima su ljudi suočeni, potrebno posebno voditi brigu o svome zdravlju, ali i zdravlju svojih bližnjih.
Oslanjanje na pouzdane informacije jedan je od najvažnijih čimbenika održavanja mentalnog zdravlja. Po društvenim mrežama moguće je vidjeti brojne tekstove čija je jedina namjera sijanje paranoje i straha: ne čine ništa dobro, osim što opterećuju pojedince. Praćenje relevantnih informacija koje plasiraju nacionalni stožeri i stručnjaci mogu unijeti mir i pojasniti u kojoj se fazi pandemije trenutačno nalazimo, kao i koji je daljnji smjer kretanja.
Održavati društvene kontakte u ovom razdoblju također je važno za mentalno zdravlje, kao i biti u mogućnost izraziti negativne emocije. Osoba bi trebala što je više moguće držati se svojih uobičajenih dnevnih aktivnosti i posvetiti se stvarima koje je vesele.
Dva najčešća problema koja se javljaju u teškoj epidemiološkoj situaciji kao što je ova je privremeni raspad društvenih struktura na koje se pojedinci oslanjaju i stigmatizacija. U privremeni raspad društvenih struktura spada zatvaranje škola i radnih mjesta, ali i zabrana okupljanja. Zbog izlaska iz rutine uobičajenog života (poput odlaska u školu ili na posao) i ulaska u sferu izolacije osoba postaje ranjiva, a to je izvor daljnjih problema. Usputna stigmatizacija osoba koje dolaze iz inozemstva (a pogotovo iz pogođenih krajeva) dodatno otežava prilagodbu novonastalim okolnostima. Upravo zbog stigmatizacije i straha da će osoba biti izopćena iz svoje zajednice, pojedinci izbjegavaju odlazak na potreban pregled kako ne bi bili obilježeni stigmom oboljelog od korone te infekciju šire dalje u društvu.
Situacija nije jednostavna, ali moramo biti svjesni kako neće trajati vječno. Kao vid prevencije pojave problema s mentalnim zdravljem, nadležne osobe i tijela trebaju pratiti i ograničiti širenje lažnih vijesti u medijskom prostoru te djelovati u smjeru eliminacije stigme oboljelih od COVID-19. Osim toga, potrebno je ponuditi psihološku pomoć osobama koje se nalaze u izolaciji i smatraju da im je potrebna.
Na području Republike Hrvatske organizirana je psihološka pomoć koju vode stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, a dostupni su svakoga dana od 8.00 do 22.00 sata. Više informacija možete naći sljedećem linku - https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/besplatni-brojevi-telefona-za-psiholosku-pomoc-vezano-uz-potres-i-koronavirus/.
Izvor: Jung SJ, Jun JY. Mental Health and Psychological Intervention Amid COVID-19 Outbreak: Perspectives from South Korea. Yonsei Med J. 2020, 61, 271-272.
Datum objave članka: 6. 4. 2020.
