MENOPAUZA: znanstvenici otkrili što se događa s jajnicima desetljećima poslije

Jajnici se nastavljaju mijenjati desetljećima nakon menopauze, dugo nakon što je njihova uloga u reprodukciji završila.

U studiji tkiva jajnika kod 28 žena u dobi od 50 do 75 godina, znanstvenici su otkrili promjene proteina povezane sa starenjem, povezane s upalom, imunosnom aktivnošću i strukturom tkiva koje okružuje stanice.
Istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern i Instituta Buck za istraživanje starenja, objavljeno je u časopisu Aging Cell.

„U jajniku dolazimo do točke bez povratka u pogledu plodnosti u kojoj više ne proizvodi jajne stanice, i usudila bih se reći da većina ljudi pretpostavlja da ti jajnici samo stoje tamo i ne rade ništa, slično slijepom crijevu“, rekla je koautorica Francesca Duncan, izvanredna profesorica reproduktivne znanosti u medicini na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern. „Ali to je ono što ovu studiju čini vrlo drugačijom.“

Jajnici su ključni organi u ženskom reproduktivnom sustavu, odgovorni za proizvodnju jajnih stanica i hormona poput estrogena i progesterona. Iako njihova reproduktivna funkcija završava menopauzom, nova istraživanja sugeriraju da ostaju biološki aktivni i da mogu nastaviti utjecati na starenje i cjelokupno zdravlje.

Kako bi istražili što se mijenja nakon menopauze, istraživači su pogledali dalje od hormona jajnika kako bi ispitali sastav proteina tkiva jajnika.

Koautorica Birgit Schilling, profesorica i direktorica Centra za masenu spektrometriju u Institutu Buck, vodila je tim odgovoran za tu analizu. Predvođen znanstvenikom s instituta Buck i članom laboratorija Schilling, Markom Watsonom, ovaj je rad koristio napredne proteomske tehnologije koje mogu istovremeno identificirati i mjeriti tisuće proteina. Istraživači su analizirali 5812 skupina proteina u normalnom tkivu jajnika.

Ljudsko tkivo jajnika inače je teško dobiti, što kolekciju od 28 jajnika čini neobično vrijednom, rekla je Duncan. Koncentriranje na dobni raspon od 25 godina nakon menopauze omogućilo je timu da izolira razlike unutar postmenopauzalnih godina, umjesto da uspoređuje mlade i stare jajnike tijekom cijelog životnog vijeka. Tehnologija je također omogućila ispitivanje tisuća proteina u svakom uzorku.

„Kada smo analizirali podatke na više različitih statističkih načina, ono što je postalo jasno u svim tim metodologijama jest da jajnik nije stagnirao“, rekla je Schilling. „Zapravo, tijekom desetljeća postojale su prilično dramatične razlike u smislu da bi se razine nekih proteina povećavale s godinama, a razine nekih proteina smanjivale, što nam govori da je ovaj organ prilično dinamičan.“

Jajnici mlađih žena u postmenopauzi sadržavali su više proteina uključenih u održavanje stanica i strukture tkiva. Stariji jajnici imali su više proteina povezanih s upalom, imunosnom aktivnošću te razgradnjom i obnovom tkiva oko stanica. Razlike su bile najveće između žena u 50-ima i onih u dobi od 70 i više godina.

Neki od molekularnih obrazaca također su nalikovali onima koji se vide kod staničnog starenja. U tom stanju, stare ili oštećene stanice prestaju se dijeliti, ali ostaju biološki aktivne i mogu slati signale koji utječu na obližnje tkivo.

„Naši podaci ukazuju na progresivne značajke starenja u kojima jajnik kao da gubi svoj izvorni identitet i na kraju radi nešto drugačije“, rekla je Duncan. „Još ne znamo postoji li ikada točka u životu žene kada ovaj organ više nije koristan i zapravo je štetan. Ovi rezultati zaista ukazuju na potrebu da se postavi ovo pitanje.“

Duncanin tim prethodno je pronašao slične dokaze o kontinuiranom preoblikovanju u jajnicima miševa u postmenopauzi. I to istraživanje i studiju na ljudima započela je s očekivanjima koja su na kraju opovrgnuta samim rezultatima.

„Pretpostavljala sam da će jajnici 50-godišnjakinja, 60-godišnjakinja, 70-godišnjakinja i 80-godišnjakinja izgledati potpuno isto – da neće sadržavati jajne stanice i da će, u biti, biti nefunkcionalni”, rekla je Duncan. „Činjenica da to uočavamo kod različitih vrsta daje nam sigurnost da nije riječ o slučajnoj pojavi, već da se u biologiji odvija nešto doista značajno.”

Duncan je istaknula da žene danas redovito žive desetljećima nakon menopauze, zbog čega uloga jajnika tijekom tog dugog razdoblja postaje sve važnija za razumijevanje zdravlja žena, izvan okvira same plodnosti.

„Jajnik nije samo reproduktivni organ”, rekla je Birgit Schilling. „On zapravo utječe na proces starenja jer komunicira s drugim organima, poput mozga i kostiju; poznato je, naime, da žene nakon menopauze često imaju problema s kostima. Stoga vjerujemo da postoji povezanost između svih tih organa.”

Promjene u strukturi tkiva također povezuju ove nove spoznaje s ranijim pitanjima o raku jajnika.

Godine 2016. laboratorij Francesce Duncan prvi je otkrio da jajnici tijekom starenja postaju sve više upalno promijenjeni, fibrozni i kruti, što nalikuje stvaranju ožiljaka u drugim tkivima.

Budući da stanice raka mogu uspijevati u krutim okruženjima bogatim kolagenom, istraživači su odlučili provjeriti čine li te promjene starije jajnike pogodnijim okruženjem za stanice raka. Nova analiza proteina pruža molekularni uvid u taj proces preoblikovanja nakon menopauze.

Sva tkiva analizirana u ovoj studiji izgledala su normalno i nisu sadržavala znakove raka. Ipak, neki proteini, koji su se ranije dovodili u vezu s rakom jajnika, bili su prisutniji u jajnicima koji stare, pri čemu je najizraženiji signal zabilježen kod žena u šezdesetim godinama života. To ne znači da su jajnici bili zahvaćeni rakom ili da su bili u prekanceroznom stanju, nego upućuje na zaključak da zdravo starenje jajnika i rak jajnika dijele određene biološke procese.

„Nije riječ o tome da sve žene u postmenopauzi obolijevaju od raka jajnika, ali znamo da je takvo fibrozno, upalno okruženje zasigurno sredina u kojoj se stanice raka najradije nastanjuju”, rekla je Duncan. „Sve je to u skladu s pretpostavkom da starenje jajnika predstavlja potencijalni 'treći udarac' u razvoju raka jajnika – pri čemu je prvi udarac genetske prirode, a drugi okolišne. Postavlja se pitanje: možemo li terapijski djelovati na starenje jajnika kako bismo smanjili rizik od raka jajnika, ili pak razviti nove biomarkere za tu bolest?”

Ostaje otvoreno pitanje može li starenje jajnika potaknuti promjene i u drugim dijelovima tijela.
„Jesu li jajnici kod žena svojevrsni 'kanarinac u rudniku'?” pita se Duncan, koja je ujedno i izvanredna profesorica na institutu Buck. „Može li starenje jajnika pokrenuti niz promjena koje se, kako žena stari, šire na cijeli organizam?”

Istraživači naglašavaju da dobiveni rezultati ne daju odgovor na pitanje treba li zdrave jajnike ikada uklanjati nakon menopauze. Potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se točno utvrdilo koju ulogu taj organ ima u tom razdoblju života te doprinose li uočene promjene razvoju kroničnih bolesti ili su one tek sastavni dio normalnog procesa starenja.
 
Ovi nalazi ne znače da promjene u jajnicima nakon menopauze uzrokuju rak niti daju osnovu za uklanjanje zdravih jajnika; potrebno je dodatno istražiti imaju li uočene molekularne promjene kliničke posljedice ili su dio normalnog starenja.