PSIHOLOGIJA: utjecaj na političke stavove
Nova studija pokazuje kako jednostavan oblik psihološke manipulacije ima iznenađujuće veliki utjecaj na stavove i glasanje na političkim izborima, makar privremeno
Kada su istraživači ekstremne odgovore ispitanika prepravili u smjeru centrističkih i vratili ih, ispitanici su odjednom zagovarali i pokazivali svoju otvorenost u političkim stavovima.
Podijeljena nacija
Nije pretjerano ako kažemo da trenutačne političke tenzije na području SAD-a uzrokuju svojevrsnu društvenu krizu. Uostalom, u vrijeme izbora i u Hrvatskoj se građanstvo polarizira uz popratne opipljive tenzije.
Utjecaj političkih tenzija širi se i na privatne prostore: domove i društvena okruženja, što može poremetiti i odnose među ljudima. Tako su večere za Thanksgiving day onih obitelji čiji su članovi i demokrati i republikanci 2016. godine bile kraće za 30 do 50 minuta od onih čiji su članovi pripadali istim političkim skupinama/opcijama.
Sljepoća izbora
U psihologiji postoji pojam „sljepoće izbora“, fenomena koji se javlja kada osobe dobiju pogrešnu povratnu informaciju o nekom vlastitom izboru, nakon čega prihvaćaju taj „lažan“ izbor kao vlastiti i objašnjavaju zašto su mu sklone od početka.
Upravo su se tim fenomenom istraživači koristili u studiji o političkim uvjerenjima: ispitanici su upitnike u kojima su iskazali ekstremne političke stavove ponovo dobili na uvid, ali u prepravljenom obliku tako što su im ekstremni odgovori promijenjeni u umjerenije, više centrističke.
I republikanci i demokrati „pali“ su na ovom istraživanju, što demonstrira koliko stavovi mogu biti fleksibilni, čak i u onih ljudi koji svoje poglede smatraju zacementiranima.
Kako je provedeno istraživanje?
Istraživanje je provedeno u tjednu nakon prve debate između Donalda Trumpa i Hillary Clinton, šest tjedana prije glasanja. U studiji su sudjelovala 122 ispitanika, od kojih je 89 posto namjeravalo glasati za Clintona, 3 posto za Trumpa, dok je 8 posto njih vidjelo kandidate iz drugih stranaka kao najbolju opciju za predsjednika države.
Ispitanici su morali na papiru ocijeniti dva glavna kandidata, odnosno morali su odrediti koliko svaki od kandidata odgovara svakom od sljedećih 12 pridjeva: analitičan, vjerodostojan, odlučan, domoljuban, iskusan, suosjećajan, vizionarskih stavova, hrabar, diplomatičan, strastven, karizmatičan i principijelan.
Za svaki pridjev morala se označiti vrijednost na horizontalnoj liniji između Trumpa i Clintonice. Pošto su pristupnici iznijeli vlastiti stav, istraživači su zamijenili njihove odgovore umjerenijim odgovorima.
Kada su ispitanici dobili izmijenjene papire s odgovorima, nisu primijetili intervencije. Istraživači su zatražili od ispitanika da objasne svoje odgovore, pri čemu je 94 posto njih racionaliziralo i branilo svoje prepravljene stavove.
Najbolji primjer su ispitanici koji su procijenili Clintonicu kao kandidatkinju koja je 94 posto iskusnija od Trumpa. Istraživači su prepravili njihove odgovore s 94 posto na 59 posto, nakon čega su ispitanici „preuzeli“ stav i napominjali kako su „oboje iskusni u svom području“ te da je Trump „zaista iskusan businessman“.
Slična je situacija bila i u drugom istraživanju nekoliko dana prije izbora, a koje je provedeno putem interneta. U istraživanju je sudjelovalo 498 ljudi.
Iako je cilj političkih anketa procijeniti i vidjeti navike i stavove javnosti, ovakvo istraživanje pokazuje da su i stavovi i navike promjenjivi te ovisni o trenutku.
Podijeljena nacija
Nije pretjerano ako kažemo da trenutačne političke tenzije na području SAD-a uzrokuju svojevrsnu društvenu krizu. Uostalom, u vrijeme izbora i u Hrvatskoj se građanstvo polarizira uz popratne opipljive tenzije.
Utjecaj političkih tenzija širi se i na privatne prostore: domove i društvena okruženja, što može poremetiti i odnose među ljudima. Tako su večere za Thanksgiving day onih obitelji čiji su članovi i demokrati i republikanci 2016. godine bile kraće za 30 do 50 minuta od onih čiji su članovi pripadali istim političkim skupinama/opcijama.
Sljepoća izbora
U psihologiji postoji pojam „sljepoće izbora“, fenomena koji se javlja kada osobe dobiju pogrešnu povratnu informaciju o nekom vlastitom izboru, nakon čega prihvaćaju taj „lažan“ izbor kao vlastiti i objašnjavaju zašto su mu sklone od početka.
Upravo su se tim fenomenom istraživači koristili u studiji o političkim uvjerenjima: ispitanici su upitnike u kojima su iskazali ekstremne političke stavove ponovo dobili na uvid, ali u prepravljenom obliku tako što su im ekstremni odgovori promijenjeni u umjerenije, više centrističke.
I republikanci i demokrati „pali“ su na ovom istraživanju, što demonstrira koliko stavovi mogu biti fleksibilni, čak i u onih ljudi koji svoje poglede smatraju zacementiranima.
Kako je provedeno istraživanje?
Istraživanje je provedeno u tjednu nakon prve debate između Donalda Trumpa i Hillary Clinton, šest tjedana prije glasanja. U studiji su sudjelovala 122 ispitanika, od kojih je 89 posto namjeravalo glasati za Clintona, 3 posto za Trumpa, dok je 8 posto njih vidjelo kandidate iz drugih stranaka kao najbolju opciju za predsjednika države.
Ispitanici su morali na papiru ocijeniti dva glavna kandidata, odnosno morali su odrediti koliko svaki od kandidata odgovara svakom od sljedećih 12 pridjeva: analitičan, vjerodostojan, odlučan, domoljuban, iskusan, suosjećajan, vizionarskih stavova, hrabar, diplomatičan, strastven, karizmatičan i principijelan.
Za svaki pridjev morala se označiti vrijednost na horizontalnoj liniji između Trumpa i Clintonice. Pošto su pristupnici iznijeli vlastiti stav, istraživači su zamijenili njihove odgovore umjerenijim odgovorima.
Kada su ispitanici dobili izmijenjene papire s odgovorima, nisu primijetili intervencije. Istraživači su zatražili od ispitanika da objasne svoje odgovore, pri čemu je 94 posto njih racionaliziralo i branilo svoje prepravljene stavove.
Najbolji primjer su ispitanici koji su procijenili Clintonicu kao kandidatkinju koja je 94 posto iskusnija od Trumpa. Istraživači su prepravili njihove odgovore s 94 posto na 59 posto, nakon čega su ispitanici „preuzeli“ stav i napominjali kako su „oboje iskusni u svom području“ te da je Trump „zaista iskusan businessman“.
Slična je situacija bila i u drugom istraživanju nekoliko dana prije izbora, a koje je provedeno putem interneta. U istraživanju je sudjelovalo 498 ljudi.
Iako je cilj političkih anketa procijeniti i vidjeti navike i stavove javnosti, ovakvo istraživanje pokazuje da su i stavovi i navike promjenjivi te ovisni o trenutku.
Izvor: medicalnewstoday.com
