STRES: je li peglanje kartice rješenje?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Za razliku od kupovine iz razonode (gdje sam termin opisuje način shoppinga), impulzivni shopping u znatno manjoj mjeri smanjuje stres

Stres je dio svakodnevice. Jutarnja gužva u prometu, posao, odnosi s kolegama, prijateljima, obitelji, financijsko stanje, globalna zbivanja – sve su to stresori s kojima se moramo nositi na dnevnoj razini. Postoje brojni načini, ali jedan od njih prakticira veliki broj ljudi a da toga nisu ni svjesni.
 
U psihologiji kupovina se može podijeliti u nekoliko skupina ovisno o uzroku, ali i cilju odlaska u najbliži trgovački centar gdje pojedinac troši novac koji ima (a vrlo često i nema). Motivi kupovine mogu biti osobno i društveno uvjetovani, s tim da u osobne motive ulaze samonagrađivanje, praćenje i učenje o novim trendovima te psihološka stimulacija.
 
Psiholozi razlikuju još dva tipa shoppinga: kupovanje iz razonode te impulzivno kupovanje. Impulzivna kupovina može biti povezana sa samim proizvodima gdje su upravo proizvodi glavni okidač impulzivnog ponašanja. Drugi vid impulzivne kupovine povezan je s ljudima u slučajevima kada je utjecaj drugih ljudi i njihovo ponašanje glavni razlog provlačenja kartice na POS terminalu. Bez obzira na koju se vrstu bazirali i mislili, impulzivna kupovina smatra se iracionalnom, a vrlo često i negativnom navikom neke osobe. Za razliku od kupovine iz razonode (gdje sam termin opisuje način shoppinga), impulzivni shopping u znatno manjoj mjeri smanjuje stres.
 
Japanski znanstvenici proveli su istraživanje s ciljem da otkriju način na koji shopping djeluje na pojedince, odnosno stoji li činjenica da kupovanje iz razonode pridonosi smanjenju stresa u pojedinaca. U anketi u kojoj su se morali izjasniti u kojoj mjeri navedenih 26 uzroka stresa djeluju na njih te na koji način se nose sa svakim od tih 26 stresora sudjelovalo je 78 muškaraca i 104 žene. Nadalje, morali su naznačiti učestalost odlaska u shopping iz razonode te, a to se odnosi na one koji su to često prakticirali, na koji način i kada bi to izveli. Osim toga, predstavljeno je devet stresnih situacija i uz svaku od njih navedeno je pitanje kolika je vjerojatnost da ispitanik ode u shopping.
 
Otprilike polovica (49,2 %) ispitanika izjasnila se da odlazi trošiti novac kada je pod stresom, s tim da je u toj skupini tek 32,5 % muškaraca i čak 61,5 % žena. Najčešća lokacija za rješavanje stresa su robne kuće, i to odmah nakon stresnog događaja. Naime, ljudi su morali reći prakticiraju li ovakav vid rješavanja stresa odmah nakon stresnog događaja, unutar tri dana, tjedna ili mjeseca. Odgovor je, dakako, bio odmah nakon stresnog događaja, što se i očekivalo. Prema dobivenim odgovorima, prilikom takvog kupovanja ljudi kupuju ono što im treba, dok manji broj cilja samo na skupe stvari ili pak kao cilj ima kupiti što više stvari.
 
Najčešće stanje zbog kojeg se ljudi odlučuju na shopping je depresivno raspoloženje, i to podjednako kod muškaraca i žena. Sljedeći razlog predstavljaju problemi na poslu ili fakultetu, kao i pad ispita na fakultetu. Zanimljivo je da se u slučaju obiteljskih problema žene u znatno većoj mjeri odlučuju na terapiju shoppingom, za razliku od muškaraca.
 
U dodatnim eksperimentima provedenima u okviru iste studije zaključuje se kako je određena svota novca zaista potrebna za smanjenje stresa. Paradoksalno, ukoliko osoba potroši veću količinu novaca (većinu svog novca), izostaje smanjenje stresa. Uostalom, ne postoji bez razloga poslovica kako u svemu treba imati mjeru, pa tako i u peglanju kartice.

Izvor: Hama Y. Shopping as a coping behavior for stress. Japanese Psychological Research, 2001, 43, 218-224.

Datum objave članka: 12. 3. 2020.
izdvojeni proizvodi