RASIZAM: veza društvene klime i zdravstvenog stanja pojedinca

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Negativni društveni stavovi, poput rasizma i diskriminacije, štete zdravlju onih osoba prema kojima su usmjereni

Negativni društveni stavovi djeluju kao okidači promijenjenih bioloških odgovora koji, među ostalim, uključuju i abnormalnu gensku aktivnost. Stoga ne čudi kako je zabilježeno da Afroamerikanci u prosjeku umiru ranije i nose se s teretom brojnih bolesti, kao što su hipertenzija, bolesti srca, demencija i karcinom.
 
Znanstvenici su istraživali postoje li genetski uzroci koji dovode do nepodudaranja zdravstvenog stanja između crnaca i bijelaca, no informacije su ograničene. Do sada najjači dokazi ukazuju na društveno-okolišne čimbenike poput siromaštva, nejednakosti u zdravstvenoj skrbi i rasizma.
 
U američkom društvu posebno su zastupljeni rasizam i rasna nejednakost koji nisu u potpunosti prepoznati. Nedavna istraživanja pokazuju kako je otprilike 65 posto Amerikanaca svjesno da je postalo „uobičajeno“ izraziti rasističke ili rasno nekorektne stavove.
 
Rasizam ne podrazumijeva samo negativne stavove ili tretman osoba druge rasne pripadnosti. Sam rasizam povijesno je ukorijenjen u američko društvo, a održao se u vidu institucionalne politike i prakse gdje se ljudi različite boje kože tretiraju drugačije od bijelaca.
 
Iako je rasizam daleko manje otvoreno zastupljen nego tijekom ranih godina 20. stoljeća, vladine politike i zakoni, nejednakost institucionalnog tretmana, stereotipi i diskriminirajuća ponašanja podsjećaju kako je rasizam još uvijek živ te da smanjuje kvalitetu života. Primjerice, veća je vjerojatnost da će crnci trebati pristupiti testiranju prilikom propisivanja dugotrajne terapije opioidnim lijekovima, nego bijelci kod kojih su zabilježene veće stope predoziranja opioidima.
 
Znanstvenici donedavno nisu bili upoznati s mehanizmima koji povezuju rasizam i zdravstveno stanje pojedinca. Nova studija dovodi u korelaciju rasizam s funkcijom gena. Naime, dokazano je kako su geni koji promoviraju upalu više zastupljeni kod crnaca nego bijelaca, a pretpostavlja se kako je rasizam jedan od razloga zašto je to tako.
 
Relativno novo područje tzv. socijalne genomike nastoji objasniti funkcioniranje gena, odnosno gensku ekspresiju pod utjecajem različitih društvenih okolnosti. Geni su programirani tako da se „uključuju“ i „isključuju“ u određenim trenucima. No, obrasci aktivnosti gena mogu se promijeniti u trenucima izloženosti specifičnim okolišnim i društvenim čimbenicima.
 
Određene marginalizirane društvene grupe pokazuju neuobičajene obrasce genske aktivnosti, posebno gena koji su odgovorni za urođenu imunost. Urođena imunost predstavlja mehanizam kojim tijelo odgovara i bori se protiv patogena.
 
Kako okolišni stresori ,poput nepovoljnog socioekonomskog položaja i rasizma, potiču simpatički živčani sustav, aktivnost gena se mijenja. Aktiviraju se kompleksni biokemijski putevi koji zatim dovode do aktivacije pojedinih gena, što rezultira lošim utjecajem na zdravstveno stanje. Povećava se aktivnost gena koji imaju ulogu poticanja upale, a smanjuje se aktivnost gena koji su uključeni u zaštitu organizma od virusa.
 
Istraživanje je pokazalo kako postoje razlike u aktivnosti proupalnih gena kod crnaca i bijelaca. Ovakvo otkriće posebno je bitno zbog činjenice da kronična upala dovodi do oštećenja organa.
 
Prilikom provođenja studije, u obzir su se uzele nejednakosti u socioekonomskom statusu, socijalni stres i pristup zdravstvenoj skrbi. Tako su se regrutirali Afroamerikanci i bijelci sličnog socioekonomskog statusa, a temeljem istraživanja izabrali su se osobe koje su izložene sličnoj razini društvenog stresa.
 
U provedenoj studiji nije pronađen niti jedan tradicionalni čimbenik koji bi objasnio zašto Afroamerikanci imaju jaču ekspresiju proupalnih gena od bijelaca. Međutim, otkriveno je kako je iskustvo s rasizmom i diskriminacijom pridonijelo za više od 50 posto razlici u aktivnosti proupalnih gena između crnaca i bijelaca.
 
Autori ove studije napominju kako bi se rasizam i diskriminacija trebali navoditi kao rizični čimbenik, poput pušenja. Smatraju ga štetnim za zdravlje, a intervencije usmjerene na smanjenje stresa uzrokovanog rasizmom neophodnima za ublažavanje negativnog zdravstvenog utjecaja.

Izvor: www.iflscience.com

Datum objave članka: 16. 6. 2020.
izdvojeni proizvodi