ULTRA-PRERAĐENA HRANA: nova studija povezuje prehranu u ranom djetinjstvu s ponašanjem djece

Predškolske godine kritično su razdoblje i za razvoj mozga i za formiranje cjeloživotnih prehrambenih navika.

Novo istraživanje koje je vodilo Sveučilište u Torontu sugerira da ono što djeca jedu tijekom ovog razdoblja može biti povezano s time kako se osjećaju i ponašaju kasnije u ranom djetinjstvu.

Studija je otkrila da je veća konzumacija ultra-prerađene hrane povezana s većim poteškoćama u ponašanju i emocionalnim poteškoćama, uključujući anksioznost, strah, agresiju i hiperaktivnost.

Prehrana u ranom djetinjstvu s većim udjelom ultra-prerađene hrane bila je povezana s više izazova u ponašanju i emocionalnih problema dvije godine kasnije.

„Predškolske godine su ključne za razvoj djeteta, a to je i vrijeme kada djeca počinju uspostavljati prehrambene navike“, rekla je Kozeta Miliku, glavna istraživačica studije i docentica nutricionističkih znanosti na Medicinskom fakultetu Temerty Sveučilišta u Torontu.

„Naši nalazi naglašavaju potrebu za intervencijama u ranom životu, kao što su stručni savjeti za roditelje i skrbnike, kao i kampanje javnog zdravstva, prehrambeni standardi za pružatelje usluga skrbi o djeci i reformulacija nekih pakiranih namirnica“, rekla je Miliku.
 

Studija koja je objavljena u JAMA Network Open, prva je koja koristi detaljne prospektivne podatke (ispitanici se prate od trenutka uključenja u istraživanje do predviđenoga završetka praćenja) za ispitivanje konzumacije ultra-prerađene hrane uz standardizirane procjene ponašanja kod male djece. Također je među najvećim studijama koje istražuju ponašanje i mentalno zdravlje tijekom ranog djetinjstva.

Ultra-prerađena hrana su industrijski proizvodi napravljeni uglavnom od rafiniranih sastojaka i aditiva. U Kanadi ova hrana čini gotovo polovicu kalorija koje konzumiraju predškolci.

Istraživači su koristili podatke iz CHILD Cohort Study, dugoročne studije temeljene na populaciji koja je uključivala trudnice između 2009. i 2012. godine i pratila njihovu djecu od rođenja do adolescencije na četiri lokacije diljem Kanade.

Analiza je uključivala podatke o prehrani više od 2000 djece u dobi od tri godine. Kada su djeca navršila pet godina, istraživači su procijenili njihove rezultate koristeći validirani popis za provjeru ponašanja djeteta, široko korišten alat za mjerenje emocionalne i bihevioralne dobrobiti kod djece.

Istraživački tim, koji je uključivao prve autorice Meaghan Kavanagh (postdoktorandicu) i Zheng Hao Chen (doktorandicu u laboratoriju Kozete Miliku), otkrio je da je svako povećanje kalorija od 10 posto iz ultra-prerađene hrane povezano s višim rezultatima za internalizirajuća ponašanja (poput tjeskobe i straha), eksternalizirajuća ponašanja (poput agresije i hiperaktivnosti) i općenitim poteškoćama u ponašanju.

Viši rezultati odražavaju više prijavljenih izazova u ponašanju.
 

Neke kategorije ultra-prerađene hrane imale su jače veze od drugih. To je uključivalo pića zaslađena šećerom, umjetno zaslađena pića i hranu koja je spremna za jelo ili spremna za zagrijavanje, poput pomfrita ili makarona sa sirom.

U statističkim modelima koji su simulirali promjene u prehrani, zamjena 10 posto energije iz ultra-prerađene hrane minimalno prerađenom hranom, uključujući voće, povrće i drugu cjelovitu hranu, bila je povezana s nižim rezultatima u ponašanju, dakle manje prijava promjene ponašanja.

Miliku, koja je također istraživačica u Centru za dječju prehranu Joannah & Brian Lawson Sveučilišta u Torontu, rekla je da nalazi sugeriraju da čak i male promjene u prehrani mogu pomoći u podršci zdravijem razvoju.

„Naši nalazi sugeriraju da čak i skromni pomaci prema minimalno prerađenoj hrani, poput cjelovitog voća i povrća, u ranom djetinjstvu mogu podržati zdraviji razvoj ponašanja i emocionalne sposobnosti“, rekla je Miliku.

Milikuin interes za ovu temu proizašao je iz zapažanja iz vlastitog života kao roditelja.

„Kao roditelj malog djeteta, počela sam primjećivati ​​koliko se često gotova hrana pojavljuje u dječjoj prehrani, ponekad čak i na mjestima koja smatramo zdravim okruženjem“, rekla je.

Sve veći broj istraživanja povezao je ultra-prerađenu hranu s većim rizikom od pretilosti i kardiometaboličkih bolesti kod odraslih i kod djece. Ranije studije također su sugerirale veze između ove hrane i lošijeg ponašanja i ishoda mentalnog zdravlja kod adolescenata i odraslih.

„Roditelji daju sve od sebe i nemaju sve obitelji pristup hrani od jednog sastojka ili alate i vrijeme potrebno za njihovo uključivanje u prehranu svojih obitelji“, rekla je Miliku.

„Ultra-prerađena hrana je široko dostupna, pristupačna i praktična“, dodala je. „Važno je razmotriti kako možemo postupno povećati cjelovite i minimalno prerađene opcije kada je to moguće.“
Miliku je rekla da mali koraci, poput nuđenja komada voća ili zamjene slatkog napitka vodom, mogu pomoći u podršci emocionalnom i bihevioralnom razvoju djece tijekom vremena.

„Cilj je pružiti dokaze koji mogu pomoći obiteljima da donesu informirane odluke“, rekla je.
 

​Studija ne dokazuje da ultra-prerađena hrana uzrokuje probleme u ponašanju, već pokazuje povezanost između prehrambenih obrazaca i kasnijeg razvoja djece.