VJEŽBANJE: nova analiza otkriva iznenađujući učinak na akutnu i kroničnu bol

Bol često čini da se kretanje čini kao pogrešan izbor. Ipak, velika nova analiza sugerira da vježbanje može smanjiti bol u stanjima od osteoartritisa i migrene do neuroloških poremećaja, upalnih bolesti i boli povezane s rakom.

Istraživači sa Sveučilišta Adelaide analizirali su 157 sustavnih pregleda koji su obuhvatili 2736 randomiziranih kontroliranih ispitivanja i 221.279 sudionika. U svim tim dokazima, vježbanje je bilo povezano sa smanjenjem akutne i kronične boli, što studiju čini najopsežnijom sintezom do danas o vježbanju kao tretmanu boli.

Ukupna sigurnost dokaza ocijenjena je kao umjerena.
 

Rezultati osporavaju pretpostavku da su teži ili dulji treninzi potrebni za ublažavanje boli.

Programi nižeg intenziteta i kraćeg trajanja doveli su do većeg smanjenja boli, dok su značajne koristi uočene i u programima koji su ukupno trajali manje od dva sata vježbanja tjedno. U prosjeku, vježbanje je smanjilo bol za oko 1,1 bod na ljestvici od 0 do 10.

Istraživači su primijetili da je to smanjenje bilo otprilike 60 posto veće od prosječnog ublažavanja boli prijavljenog za uobičajeno korištene lijekove u odvojenim ispitivanjima koja uključuju kroničnu bol. Budući da su te studije o lijekovima bile odvojene, a ne izravne usporedbe, nalaz ne pokazuje da vježbanje nadmašuje lijekove za bilo koje pojedinačno stanje.

Globalno, kronična bol pogađa otprilike jednu od pet odraslih osoba. Unatoč ukupnoj pojavnosti (prevalenciji), vježbanje se i dalje često preporučuje u općim crtama, a ne propisuje s istom razinom detalja koja se koristi za lijekove.
 

Vodeći istraživač dr. Ben Singh rekao je da vježbanje može utjecati na bol putem nekoliko bioloških putova.

„Kada vježbamo, naše tijelo oslobađa kemikalije, uključujući endorfine i serotonin, koji mogu pomoći u smanjenju intenziteta boli i povećanju tolerancije na bol. Osim toga, pomaže smiriti upalu i promijeniti način na koji naš mozak reagira na bol, a istodobno poboljšava raspoloženje“, rekao je dr. Singh.

„Ovi učinci pomažu objasniti zašto vježbanje može biti tako moćan alat za upravljanje boli. Unatoč dokazima, ne koristi se rutinski koliko bi moglo i rijetko se propisuje s istom preciznošću kao lijekovi. Umjesto toga, ljudima koji osjećaju bol može se reći da 'ostanu aktivni', umjesto da im se da specifičan, na dokazima utemeljen program vježbanja koji uzima u obzir koju vrstu vježbanja raditi, koliko naporno raditi i koliko dugo.“
 

Istraživači su ispitali varira li ublažavanje boli ovisno o vrsti vježbanja, intenzitetu i trajanju te razlikuju li se učinci između akutne i kronične boli. Koristi su se pojavile kod aerobnih vježbi, treninga otpora, joge, pilatesa i tai chija.

„Naša studija otkrila je da je vježbanje povezano sa značajnim smanjenjem akutne i kronične boli u svim oblicima vježbanja - bilo da se radi o aerobnim vježbama ili vježbama otpora, ili o blažim pokretima poput joge, pilatesa ili tai chija.“

„Važno je da smo otkrili da više vježbanja nije nužno bolje. Zapravo, programi kraćeg trajanja i nižeg intenziteta pokazali su veće smanjenje boli, što sugerira da ljudi možda ne trebaju vježbati jače ili dulje da bi osjetili značajne koristi.“
 

Viša istraživačica, profesorica Carol Maher, rekla je da nalazi podržavaju veću ulogu vježbanja u multimodalnom liječenju boli, u kojem se tjelesna aktivnost može kombinirati s drugim tretmanima prema stanju i potrebama pacijenta.

„Pružatelji zdravstvene skrbi trebaju definitivne smjernice, ne samo o tome pomaže li vježbanje, već koje vježbe djeluju za koje pacijente i kako ih učinkovito propisati“, rekao je dr. Singh.

„Ovi nalazi trebali bi kliničarima pružiti znatnu fleksibilnost i povećano samopouzdanje u propisivanju vježbanja kao ključne, skalabilne komponente liječenja boli u različitim stanjima.“

„U vrijeme kada tražimo sigurne i učinkovite načine upravljanja boli osim s lijekovima, ovi nalazi pružaju snažne dokaze da vježbanje više postane dio rutine liječenja boli.“

Odgovarajuća vrsta, intenzitet i trajanje vježbanja ovise o uzroku boli, zdravstvenom stanju i funkcionalnim mogućnostima osobe, zbog čega program vježbanja kod dugotrajne ili izražene boli treba individualno prilagoditi.