Sena - treba znati kako

Biljna ljekarna / Biljke od P do Ž dr. sc.   Stribor Marković fitoaromaterapeut

Uputno je koristiti standardizirane pripravke kako bi se točno znala potrebna doza i tako izbjegle nuspojave

Kažu stari Kinezi kako je redovito obavljanje velike nužde bitno poput disanja. Mora biti u pravilnom ritmu, redovito i na neki način simbolizira stalno izbacivanje svega što nam je u životu suvišno. Čak su u svojem sustavu medicine svrstali pluća i debelo crijevo u isti simbolički element, element metala. Doista, debelo crijevo mnogo je više od šupljeg organa koji sadrži ljudima ne baš omiljeni sadržaj. U njemu završava proces probave, a čak se i neki lijekovi izlučuju direktnim uklanjanjem neovisno o jetri.

Današnja znanost sve više pozornosti poklanja mikrobnom organu, kako su ga prozvali, te neprocjenjivoj ulozi vlastitih bakterija u razvoju i održavanju zdravoga imunosnog odgovora cijelog tijela. Zbog toga nas ne iznenađuje vječna ljudska fascinacija ljekovitim biljkama koje normaliziraju redoviti ritam pražnjenja debelog crijeva. Neke su biljke nestale iz moderne upotrebe, druge su novopečene zvijezde. Ovo je priča o drukčijoj biljci, seni (Cassia senna L. = C. acutifolia Delile, C. angustifolia Vahl). Ona je tiho prisutna na policama ljekarni, svevremenski popularna i uvijek iznova aktualna.

Zašto nastaje zatvor?

Mnogi stručnjaci optužuju moderan način prehrane: mnogo lako probavljive brze i instant hrane te slab unos dijetalnih vlakana. Ipak, to nije novopečeni medicinski problem i prati nas kroz stoljeća pisane medicinske znanosti.

Osim zbog same prehrane, zatvor (opstipacija) nastaje kao posljedica promijenjena ritma života, čak i stresa, manjka fizičke aktivnosti te nepovoljnih promjena crijevne flore. Svaki od tih čimbenika utječe na motilitet crijeva, to jest pravilno stezanje mišića probavnog sustava koje omogućuje putovanje hrane i njezino probavljanje, a na kraju i izbacivanje neprobavljenih ostataka zajedno s drugim, organizmu nepotrebnim tvarima.

Dođe li do smanjena motiliteta crijeva, i moderna i tradicionalna medicina pribjegavaju dvjema klasama ljekovitih tvari:

  • lijekovima koji povećavaju volumen sadržaja crijeva i olakšavaju protok mase. Među biljnim tvarima, ovdje pripadaju tvari bogate šećerima (suhe šljive i smokve) te droge sa sluzima, poput sjemenki lana;
  • lijekovima koji sadrže tvari koje blago iritativnim djelovanjem na sluznicu crijeva potiču motilitet crijeva. Među te lijekove pripada upravo sena.

Drevna upotreba

Sena je polugrm visok do dva metra, parno perastih listova sastavljenih od osam do 10 uskih jajasto-suličastih, šiljastih, gotovo sjedećih lisaka. Plod je produljeno-ovalna, ponešto prema gore savijena mahuna duga do šest centimetara u kojoj se nalazi pet do sedam spljoštenih sjemenki. Sena je samonikla biljka koja potječe iz sjeveroistočne Afrike te sa srednjeg Istoka.

Dvije su glavne vrste sene koje se koriste u medicini, aleksandrijska ili kartum sena i tinnevelly sena. Od korisnih dijelova biljke u fitoterapiji se koriste i plod i list. Oni sadrže iznimno poznatu grupu prirodnih kemijskih spojeva, nazvanih antrakinoni, odnosno spojeva antrakinona i šećera - antrakinonski glikozidi. Glavni spojevi su senozid A i B, kojih bude oko 2,5 posto u suhoj drogi.

I prije nego što smo znali njezin sastav, sena je stoljećima korištena u fitoterapiji u istu svrhu. Doduše, laksativi su nekoć imali znatno širu upotrebu. Ljudi koji su bili otrovani koristili su ih kako bi otrove što prije izbacili iz tijela, a s drugim biljkama, poput muške paprati i češnjaka, sena se koristila kako bi se izbacilo crijevne nametnike. Danas se njezina upotreba uglavnom ograničava na probleme zatvora.

Što diktira djelovanje sene

Ljekoviti spojevi, antrakinonski glikozidi, nemaju biološko djelovanje. Ulaskom u debelo crijevo ti spojevi dolaze u dodir s mikroorganizmima koji odcjepljuju šećer, odnosno oslobađaju antrakinone. Zbog toga sena ne djeluje odmah - potrebno je oko osam do 12 sati da bakterije stvore dovoljno antrakinona. To diktira vrijeme uzimanja sene, a to je navečer prije spavanja, kako bi se maksimalan učinak pokazao ujutro.

Antrakinoni imaju višestruko djelovanje: izazivaju izlazak soli (elektrolita) u sadržaj crijeva i povećavaju volumen sadržaja crijeva. Izazivaju i blagu iritaciju sluznice, zbog čega dolazi do pojačanja motiliteta crijeva. Sinergija tih djelovanja vrlo je snažna i stoga se sena, uz aloju, krkavinu i ricinusovo ulje, klasificira među jake laksative ili purgative.

Dnevna doza sene preračunava se iz sadržaja antrakinona - obično nije veća od 30 mg antrakinona dnevno, što iznosi oko 0,75 g suhih listova sene.

Biljka s kojom treba razborito

Sve profesionalne knjige i radovi koji govore o seni, jasno ističu potrebu za oprezom. Naime, ona je izvrsna biljka za akutnu terapiju, ali ne i kroničnu. Koristi se obično do dva tjedna, a ako problem potraje, treba razmisliti o stvarnim uzrocima i djelovati (promjena stila prehrane i životnih navika, uzimanje više tekućine...).

Nadalje, biljka se ni u kojem slučaju ne smije koristiti kod upalnih bolesti crijeva i ileusa (zastoja u crijevima). Dugotrajnom primjenom dolazi do pojave tolerancije: crijeva se naviknu na određenu dozu pa pacijent mora povećavati dozu da bi postigao učinak, što nije dobro.

Sena izaziva i pad kalija u krvi, stoga je opasna kod srčanih bolesnika i terapije lijekovima kardiotoničnim glikozidima, čije djelovanje ovisi o koncentraciji kalija. Ne smije se koristiti kod djece mlađe od 10 godina.

Sena je biljka brze pomoći kod akutnih tegoba. S vremenom treba raditi stanke, a senu polagano nadomjestiti drugim biljkama, kao što su droge sa sluzima (sjemenke lana), ili primjenom probiotika, koji također koriste kod ove tegobe. Idealne su upravo fiksne kombinacije biljaka različita mehanizma djelovanja. Primjerice, sena se miješa s biljnim osmotskim laksativima, poput suhih šljiva ili smokava. Tako tijelo sporije razvija navikavanje na senu i osigurava trajniji učinak. Bitno je i koristiti standardizirane pripravke, da bi se točno znala potrebna doza te kako ne bi došlo do nepotrebnih nuspojava.

Datum objave članka: 1. 9. 2018.