Nečiste ruke - infekcija na vidiku

Bolesti i stanja / Opća medicina dr. sc.   Zrinka Bošnjak dr. med., spec. mikrobiolog

Pranje ruku najvažnija je mjera u sprječavanju infekcija, kako u svakodnevnom životu tako i u bolničkim uvjetima

Redovito pranje ruku je najjednostavniji i najjeftiniji način kojim možemo spriječiti nastanak mnogih bolesti. Pod pojmom higijena ruku podrazumijevamo klasično pranje ruku uz pomoć sapuna i vode ili uz upotrebu različitih pripravaka (najčešće na bazi alkohola) bez vode. Valja zapamtiti da pranjem ruku smanjujemo prijenos mikroorganizama s jedne osobe na drugu.

Povijesne notice

Važnost pranja ruku prepoznata je još 1840. godine, kad je dr. Ignaz Phillip Semmelweiss uočio da se učestalost puerperalne sepse (sepsa u razdoblju babinja) može smanjiti uvođenjem higijenske mjere pranja ruku. Radio je, naime, u klinici za ženske bolesti u bečkoj Općoj bolnici, jednoj od dvije takve klinike u Beču. U prvoj, u kojoj se redovito provodila nastava za studente, bila je znatno veća učestalost smrtnosti od babinje groznice. U toj su klinici studenti radili sekcije na leševima, a zatim neopranim rukama pregledavali rodilje. Stoga je Semmelweis uveo obvezno pranje ruku otopinom klornog vapna prije vaginalnog pregleda. Nakon uvođenja pranja ruku smrtnost rodilja u roku mjesec dana pala je s 12 na tri posto.

Ruke najčešće sredstvo prijenosa

Infekcije mogu biti uzrokovane mikroorganizmima koji su prisutni na bolesnikovoj koži i sluznicama (endogeni), ili onima prenesenim od druge osobe ili iz okoline (egzogeni). Na cijeloj površini kože, pa tako i na rukama, nalaze se mikroorganizmi koji su njezini stalni stanovnici. Oni imaju važnu ulogu u zaštiti od patogenih mikroorganizama koji mogu izazvati bolest. Mikroorganizme koje povremeno nalazimo na koži nazivamo tranzitornom mikroflorom. Mogu izazvati infekcije kože i potkožja, a kroz rane ili oštećenja kože mogu prodrijeti i u krv.

Kad voda i sapun nisu dostupni, ruke možemo oprati alkoholnim pripravcima postupkom utrljavanja. Cilj utrljavanja alkoholnog pripravka u kožu ruku je smanjiti broj mikroorganizama na koži na najmanju moguću mjeru

Često i sami bolesnici mogu biti izvor mikroorganizama, a ruke u većini slučajeva sredstvo njihova prijenosa. Općenito, prenose se s jednog bolesnika na drugog, s jednog mjesta na tijelu na drugo ili iz okoline na bolesnika i obrnuto.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je postupke koji se temelje na znanstvenim dokazima o higijeni ruku u zdravstvenoj skrbi, kako bi podržala zdravstvene ustanove u unaprjeđenju higijene ruku i tako smanjila infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi.

U svakodnevnom životu ruke je potrebno prati...

  • ... prije pripreme hrane, dojenja ili hranjenja malog djeteta, dodirivanja nosa, usta ili očiju, kontakta s bolesnikom;
  • ... poslije upotrebe toaleta, kontakta sa životinjama, mijenjanja pelena, kontakta s bolesnikom, brisanja nosa, kašljanja i sl., dodirivanja predmeta kontaminiranih krvlju ili drugim tjelesnim izlučevinama, iznošenja smeća ili čišćenja.

  •  

U bolničkim uvjetima ruke je potrebno prati... prije doticaja bolesnika, prije aseptičkih zahvata, nakon izlaganja tjelesnim tekućinama, nakon dodira s bolesnikom i stvarima iz njegove bliže okoline.

Postupak standardnog pranja ruku

  • Skinuti prstenje i nakit.
  • Ruke namočiti u tekućoj vodi.
  • Nasapunati ruke sapunom i trljati cjelokupnu površinu ruku tridesetak sekundi.
  • Isprati cjelokupnu površinu kože ruku tekućom, po mogućnosti toplom vodom.
  • Osušiti ili obrisati ruke, po mogućnosti papirnatim ručnikom. U slučaju pranja ruku u javnim prostorima, svakako se preporučuju papirnati ručnici.
  • Slavinu treba zatvoriti papirnatim ručnikom, izbjegavajući pritom kontakt oprane kože s njom.
  • Upotrijebljeni papirnati ručnik baciti u koš.
  • Prilikom izlaska iz toaleta izbjegavati dodir oprane kože s okolnom površinom.

Higijenska dezinfekcija ruku

Kad voda i sapun nisu dostupni (standardno pranje), ruke možemo oprati alkoholnim pripravcima postupkom utrljavanja. Cilj utrljavanja alkoholnog pripravka u kožu ruku (najčešće tridesetak sekundi) je smanjiti broj mikroorganizama na koži na najmanju moguću mjeru. Na tržištu postoji nekoliko različitih pripravaka (na bazi etilnog alkohola ili izopropranola) i u više oblika (tekućina, vlažne maramice itd.). Korisni su kako u svakodnevnom životu tako i u radu medicinskog osoblja. Ako su ruke izrazito (vidljivo) nečiste ili kontaminirane organskim materijalima, standardno pranje ipak ima prednost pred utrljavanjem alkoholnim pripravkom.

Najdjelotvorniji način za osiguranje optimalne higijene ruku je korištenje alkoholnog pripravka za utrljavanje. Njegove neposredne prednosti su:

  • eliminacija većine mikroorganizama (uključujući viruse);
  • kratko vrijeme potrebno za utrljavanje (20 do 30 sekundi);
  • dostupnost proizvoda na mjestu njege;
  • dobra podnošljivost kože na alkoholni pripravak;
  • nema potrebe za bilo kakvom posebnom infrastrukturom (vodovodna mreža, umivaonik, sapun, ručnik).

Učinkovito pranje i njega u jednom proizvodu

Postupak izvođenja djelotvorne higijene ruku, bilo utrljavanjem alkoholnog pripravka ili standardnim pranjem ruku, ovisi o brojnim čimbenicima:

  • kvaliteti alkoholnog pripravka za utrljavanje (prilagođeno europskim standardima);
  • količini upotrijebljenog proizvoda;
  • vremenu utrošenom na utrljavanje, odnosno pranje;
  • stanju kože ruku koja se utrljava ili pere.

Ruke treba prati nekoliko puta dnevno. Ako pritom koristimo neodgovarajuće sredstvo, ono može uzrokovati probleme, u konačnici i oštećenje kože, zbog čega ona prestaje biti zaštitna barijera za patogene mikroorganizme i oni tada prijete zdravlju. Kako bi održala zaštitnu funkciju, našoj koži trebaju prirodna masnoća i vlaga. Zato je od velike važnosti izabrati kvalitetna sredstva za pranje ruku, koja ne samo da osiguravaju učinkovito pranje nego istodobno njeguju kožu.

Poruka za kraj

Pranje ruku najvažnija je mjera u sprječavanju infekcija, kako u svakodnevnom životu tako i u bolničkim uvjetima. Od dva osnovna oblika higijene ruku, standardno pranje i dalje ostaje osnovna higijenska mjera u svakodnevnom životu. U bolničkim uvjetima, standardno je pranje ruku uvelike zamijenjeno higijenskom dezinfekcijom ruku, prije svega zato što je kod skupine zdravstvenih djelatnika koji su upotrebljavali dezinficijense na bazi alkohola zabilježena znatno manja učestalost kontaktnog dermatitisa, u usporedbi sa skupinom koja se koristila standardnom metodom pranja ruku sapunom i vodom.

Kako god, higijena ruku u središtu je standardnih mjera opreza i neosporno je najdjelotvornija mjera kontrole infekcija. Zato nije naodmet zapamtiti: ruke nisu čiste ako i nisu vidljivo nečiste. Imati čiste ruke znači ruke slobodne od štetnih mikroorganizama.

Datum objave članka: 1. 12. 2011.