Panično-depresivni poremećaj

Bolesti i stanja / Živčani i mentalni sustav Nives Tarle-Bajić dr. med.

U potrazi za dijagnozom, često se rade nepotrebne pretrage i uzimaju lijekovi, a bazični poremećaj se ne prepoznaje, i ne liječi

Depresija i panika česti su poremećaji mentalnog zdravlja, koji se slučajno otkrivaju u ordinaciji obiteljske medicine. Pacijenti koji boluju od panično-depresivnog poremećaja često obilaze brojne liječnike u potrazi za dijagnozom. U sklopu te potrage, nerijetko se rade nepotrebne i skupe pretrage i uzimaju lijekovi, na primjer protiv gastritisa (upale sluznice želuca), dok se bazični poremećaj ne prepoznaje, pa tako i ne liječi.

Poznato je da određene organske bolesti mogu dovesti do depresije (npr. karcinomi), kao i da neliječeni panično-depresivni poremećaj može rezultirati nekim kroničnim bolestima ili pogoršanjem postojećih (gastritis, poremećaj rada štitnjače, povišeni krvni tlak, infarkt srca, šećerna bolest itd.). Drugim riječima, pacijent ima neku organsku bolest ili poremećaj (npr. ubrzan rad štitnjače, gastritis, iritabilni kolon, učestalo mokrenje i pečenje pri mokrenju), a da je "okidač" tih bolesti zapravo panični ili panično-depresivni poremećaj.

Navedene tegobe oboljele ometaju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i, prema njihovim riječima, osjećaju se bespomoćnima, a život doživljavaju nemogućim. Katkad je i liječnicima teško otkriti koji se uzroci nalaze u podlozi pacijentovih tegoba. No, postoje posebne tehnike i vještine komunikacije koju liječnici specijalisti obiteljske medicine i psihijatri primjenjuju u radu s pacijentima.

Poznato je da određene organske bolesti mogu dovesti do depresije (npr. karcinomi), kao i da neliječeni panično-depresivni poremećaj može rezultirati nekim kroničnim bolestima ili pogoršanjem postojećih

Panični poremećaj

Panika označava akutnu i prekomjernu tjeskobu s popratnim organskim simptomima, a panični poremećaj definira se kao pojava neočekivanih napadaja panike, to jest iznenadnih, intenzivnih napadaja straha i nelagode, uz simptome poput drhtanja, preznojavanja, ubrzana rada srca, bolova u prsima, osjećaja stezanja u vratu i gušenja, a katkad i vrtoglavice i omaglice. Neki pacijenti osjećaju trnjenje u glavi ili cijelom tijelu. U neočekivanim i iznenadnim napadajima bolesnici osjećaju strah od smrti. Takvi napadaji najintenzivniji su desetak minuta. Kod takvih bolesnika javlja se trajna zabrinutost zbog eventualnih budućih napadaja i mogućih posljedica, zbog čega se boje negdje otići sami.
Panični poremećaji javljaju se dvostruko češće kod žena nego u muškaraca, no uočavamo ih i kod djece.

Depresivni poremećaj

Neki od pacijenata djeluju zamišljeno i potišteno te napominju kako su stalno umorni i bezvoljni, ništa ih više ne veseli niti im stvara zadovoljstvo. Neki se žale da su se udebljali, drugi pak da su smršavjeli, kako nemaju apetita ili se naglo pojačao. Također, u ordinaciji se vrlo često rasplaču bez jasnog razloga.

Panično-depresivni poremećaj

Iako prema simptomima depresivni i panični poremećaj izdvajamo kao dva zasebna poremećaja, vrlo često susrećemo njihovu kombinaciju. Kako većina bolesnika ima neki "organski" simptom, i ne znaju kako je kod njih riječ o depresiji ili paničnom poremećaju. Tegobe koje imaju najčešće povezuju s nekom opakom bolešću i navode da osjećaju strah od smrti.

Datum objave članka: 1. 10. 2009.