EPISTEMIČKA ISCRPLJENOST: nemogućnost nošenja s novim vijestima

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Epistemička iscrpljenost je fenomen koji se vezuje za razdoblje trenutačne pandemije, a karakteriziraju ga tri glavna čimbenika

Postoje različite fobije, neke čudnije i neke malo manje čudne. Tako se, primjerice, neki ljudi boje dugačkih riječi (tzv. hipopotomonstroskvipedaliofobija), dok se fenomen straha odvojenosti od vlastitog mobitela naziva nomofobija. U najnovijem članku docenta sa Sveučilišta u Detroitu opisuje se fenomen kod kojeg se osobe ne mogu više nositi s najnovijim vijestima, što se naziva epistemička iscrpljenost.
 
Epistemička iscrpljenost proizlazi iz grčke riječi episteme, što znači znanost ili znanje. Sama teorija o iscrpljenosti znanjem ne odnosi se na činjenicu da ga se mora prenositi i širiti, već na činjenicu kako ga je iscrpljujuće stjecati u otežanim okolnostima.
 
Od početka pandemije, društvene mreže prepravljene su osobnim stavovima, činjenicama i interpretacijama nastale situacije. Bez obzira je li riječ o direktnoj komunikaciji ili posrednoj (poput mobitela), sudjelovanje u razgovoru o politici ili stanju u državi može biti izuzetno uznemirujuće. No, zašto ljudi u takvim trenucima pružaju otpornost „upijanju“ novih informacija? Navode se tri glavna čimbenika.

1. Nesigurnost - Godina 2020. bila je (i još uvijek je) izuzetno zahtjevna po pitanju novih događaja - od pandemije preko prosvjeda sve do američkih izbora. Svi ti čimbenici utjecali su na pitanje budućnosti posla i sigurnosti ljudi, ali i njihova zdravlja. U trenutku kada je perspektiva „čista“, čak i loše vijesti mogu se primiti s manje uznemiravanja. Međutim, nesigurna razdoblja dovode do stanja obeshrabrenja jer potraga za odgovorom na pitanja producira samo dodatna pitanja.

2. Polarizacija - Politička i društvena polarizacija dodatno širi jaz među članovima pojedinog društva. Polarizacija dovodi do „uzročno povratne petlje“ između polarizacije i nepovjerenja. Jednostavno rečeno, jedno potpaljuje drugo - članovi društva koje je više polarizirano imaju sve manje povjerenja u distribuciju i dijeljenje informacija. Takva društvena klima utječe na prijateljstva i obiteljske odnose tako što ljudi otkrivaju razilaženje u stavovima među svojim najbližima.  

3. Misinformacije - Misinformacije, netočne tvrdnje i tvrdnje koje navode na pogrešan trag, navode se na društvenim mrežama koje koriste milijuni ljudi svaki dan. Upravo je to razlog zašto značajan broj ljudi gubi povjerenje u platforme kojima su se obratili za najnovije informacije.  

Kombinacija tih triju čimbenika navodi se kao glavni uzrok iscrpljenosti prevelikom količinom novih vijesti i informacija. Za očekivati je da kod ljudi dolazi do prevelikog zasićenja, stoga je izbjegavanje vijesti u određenim situacijama logičan postupak.

 Izvor: www.iflscience.com

Datum objave članka: 7. 12. 2020.
izdvojeni proizvodi