STRES: jesu li osobe pod većim utjecajem danas nego prije 20 godina?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Provedeno je istraživanje koje je usporedilo razinu stresa danas i prije dvadeset godina. Je li povećanje bilo neizbježno?

Studija, objavljena u časopisu American Psychologist, pokazuje da je na razini dnevnog stresa tijekom 2012. godine, u odnosu na 1995., kod većine dobnih skupina došlo do povećanja od 2 posto. No, zabilježeno je i veće odstupanje u dobnoj skupini od 45. do 64. godine – udio dnevnog stresa povećao se čak za 19 posto u odnosu na njihove vršnjake iz 1990-ih godina.
 
Studija je uključila podatke dobivene od gotovo 1500 odraslih osoba iz 1995. godine i 800 osoba tijekom 2012. godine. Cilj studije bio je ispitati dvije skupine ljudi iste dobi, ali rođenih u različitim desetljećima. Prikupljanje podataka o razini stresa u životima ispitanika trajalo je osam dana zaredom.
 
Ispitanici su iznosili stresne događaje i iskustva koji su se dogodili tijekom prethodna 24 sata. Primjerice, jesu li se svađali s obitelji i prijateljima i jesu li se osjećali istrošenima kod kuće ili na poslu. Također, odgovarali su na pitanja o razini vlastitoga stresa te njegovu utjecaju na različite aspekte života.
 
Kao krivac negativnog trenda navodi se brži ritam života u kombinaciji s prevelikom količinom informacija s kojima se osobe susreću na dnevnoj razini. Moguće je i da osobe srednje životne dobi danas više pomažu svojoj djeci nego što su činili tijekom devedesetih godina, a paralelno s time skrbe i o svojim roditeljima i drugim starijim osoba čiji životni vijek je sve dulji.
 
Osobe srednje životne dobi također su se nosile s brojnim ekonomskim nesigurnostima, a jedna od najvećih zasigurno je bila svjetska ekonomska kriza 2008. godine. Osim toga, došlo je do promjena u brojim strukturama, poput mirovinskoga plana, koje su također pridonijele ekonomskoj nesigurnosti.
 
Negativan trend uočen je i u drugoj studiji gdje stoji kako su stope samoubojstava porasle za 35 posto u odnosu na 1999. godinu, a najveće stope zabilježene su upravo kod Amerikanaca srednje životne dobi.
 
Ovakvi rezultati zabrinjavaju, stoga stručnjaci navode kako je, bez obzira na izvor stresa i dob pojedinca, uvijek poželjno poduzeti korake za smanjenje njegove razine. Kontroliranje i organiziranje stresora može pomoći pojedincu da se lakše suoči s njima. Primjerice, ako je osoba zabrinuta oko koronavirusa, redovitim pranjem ruku i prakticiranjem socijalne distance može umanjiti svoj nemir. Redovita tjelovježba također je opcija - organizam je dizajniran da se u trenutku kada je pod stresom, pripremi na odgovor u vidu bježanja ili borbe. Upravo zato fizička aktivnost, poput šetnje, ugađa tijelu u potrebi za odgovorom te pozitivno djeluje na opće stanje.
 
Kao još jedan izvor stresa navodi se i 24-satno opterećenje informacijama, poput vijesti i interneta, što je povezano s takvim načinom funkcioniranja. Čitanje vijesti o tragedijama na dnevnoj razini ne pridonosi mentalnom blagostanju.
 
U ovakvom načinu života, osim pokušaja kontroliranja vlastitih stresora, važno je spoznati svoje emocije i govoriti o njima, navode znanstvenici. Razgovor s prijateljem ili stručnom sobom možda ne može riješiti tešku situaciju u kojoj se osoba nalazi, ali verbalizacija je može olakšati, a od koristi može biti i dobivanje savjeta od osobe koja nije direktno involvirana u tu situaciju.

Izvor: www.medicinenet.com

Datum objave članka: 14. 5. 2020.
izdvojeni proizvodi