JUTARNJA VS. VEČERNJA TJELOVJEŽBA: znanost otkriva razlike
Posljednja istraživanja pokazuju da ovisno o dobu dana vježbanje ima različite učinke, međutim, znanstvenici još uvijek ne znaju zašto je to tako
Poznata je činjenica da tjelovježba doprinosi zdravlju. Kako bismo bolje razumjeli razlike, međunarodni tim znanstvenika nedavno je proveo najopsežniju studiju do sada o vježbama koje su se izvodile u različito doba dana.
Njihovo istraživanje pokazuje kako tijelo nakon vježbanja proizvodi različite signalne molekule koje na način specifičan za organe promiče njihovo zdravlje. Ovi signali imaju širok utjecaj na zdravlje, utječući na san, pamćenje, performanse vježbanja i metaboličku homeostazu. Ova otkrića nedavno su objavljena u časopisu 'Cell Metabolism'
„Bolje razumijevanje kako tjelovježba utječe na tijelo u različito doba dana moglo bi nam pomoći da maksimiziramo dobrobiti tjelovježbe za osobe s povećanim rizikom od razvoja bolesti poput pretilosti i dijabetesa tipa 2“, kaže profesorica Juleen R. Zierat s Karolinska instituta i Centra za temeljna metabolička istraživanja (CMBR) Sveučilišta u Kopenhagenu.
Njihovo istraživanje pokazuje kako tijelo nakon vježbanja proizvodi različite signalne molekule koje na način specifičan za organe promiče njihovo zdravlje. Ovi signali imaju širok utjecaj na zdravlje, utječući na san, pamćenje, performanse vježbanja i metaboličku homeostazu. Ova otkrića nedavno su objavljena u časopisu 'Cell Metabolism'
„Bolje razumijevanje kako tjelovježba utječe na tijelo u različito doba dana moglo bi nam pomoći da maksimiziramo dobrobiti tjelovježbe za osobe s povećanim rizikom od razvoja bolesti poput pretilosti i dijabetesa tipa 2“, kaže profesorica Juleen R. Zierat s Karolinska instituta i Centra za temeljna metabolička istraživanja (CMBR) Sveučilišta u Kopenhagenu.
Kako vježbom popraviti narušeni tjelesni sat?
Tijekom 24 sata gotovo sve stanice reguliraju svoje biološke procese, odnosno slijede tzv. cirkadijalni ritam. To znači da se osjetljivost različitih tkiva na učinke vježbanja mijenja ovisno o dobu dana. Ranija istraživanja potvrdila su da usklađenost vremena vježbanja s našim cirkadijalnim ritmom može optimizirati učinke vježbanja na zdravlje.
Tim međunarodnih znanstvenika htio je detaljnije razumjeti učinak vježbanja pa je proveo niz eksperimenata na miševima koji su vježbali rano ujutro ili kasno navečer. Vjerojatno se pitate kako miševi vježbaju. Najviše korišteni model za proučavanje tjelovježbe i ponašanja na miševima je dobrovoljno pokretanje kotača. Prikupljeni su uzorci krvi i različitih tkiva (uključujući mozak, srce, mišiće, jetru i masno tkivo) te analizirani masenom spektrometrijom. To je omogućilo znanstvenicima da otkriju stotine različitih metabolita i hormonskih signalnih molekula u svakom tkivu te da prate kako su se vrijednosti mijenjale vježbanjem u različito doba dana.
Rezultat je „Atlas metabolizma vježbanja“ - sveobuhvatna mapa signalnih molekula izazvanih vježbanjem, prisutnih u različitim tkivima nakon vježbanja u različito doba dana.
„Budući da je ovo prva sveobuhvatna studija koja sažima metabolizam različitih tkiva ovisan o vremenu i vježbanju, od velike je vrijednosti složiti sistemske modele koji opisuju komunikaciju metabolizma i organa“, dodaje Dominik Lutter, voditelj istraživanja računalnih otkrića u Helmholtzovom centru za dijabetes u Münchenu.
Novi uvid uključuje dublje razumijevanje načina na koji tkiva međusobno komuniciraju i kako tjelovježba može pomoći u „usklađivanju“ neispravnog cirkadijalnog ritma u određenim tkivima, koji je povezan s povećanim rizikom od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Konačno, studija je u više tkiva identificirala nove signalne molekule izazvane vježbanjem koje je potrebno dodatno istražiti kako bi se razumjelo kako mogu pojedinačno ili zajedno utjecati na zdravlje.
„Ne samo da pokazujemo kako različita tkiva reagiraju na vježbanje u različito doba dana, već predlažemo da su odgovori tkiva povezani kako bi potaknuli orkestriranu prilagodbu koja kontrolira sistemsku energetsku homeostazu“, kaže izvanredni profesor Jonas Thue Teebak iz Centra za temeljna metabolička istraživanja Sveučilišta u Kopenhagenu.
Tim međunarodnih znanstvenika htio je detaljnije razumjeti učinak vježbanja pa je proveo niz eksperimenata na miševima koji su vježbali rano ujutro ili kasno navečer. Vjerojatno se pitate kako miševi vježbaju. Najviše korišteni model za proučavanje tjelovježbe i ponašanja na miševima je dobrovoljno pokretanje kotača. Prikupljeni su uzorci krvi i različitih tkiva (uključujući mozak, srce, mišiće, jetru i masno tkivo) te analizirani masenom spektrometrijom. To je omogućilo znanstvenicima da otkriju stotine različitih metabolita i hormonskih signalnih molekula u svakom tkivu te da prate kako su se vrijednosti mijenjale vježbanjem u različito doba dana.
Rezultat je „Atlas metabolizma vježbanja“ - sveobuhvatna mapa signalnih molekula izazvanih vježbanjem, prisutnih u različitim tkivima nakon vježbanja u različito doba dana.
„Budući da je ovo prva sveobuhvatna studija koja sažima metabolizam različitih tkiva ovisan o vremenu i vježbanju, od velike je vrijednosti složiti sistemske modele koji opisuju komunikaciju metabolizma i organa“, dodaje Dominik Lutter, voditelj istraživanja računalnih otkrića u Helmholtzovom centru za dijabetes u Münchenu.
Novi uvid uključuje dublje razumijevanje načina na koji tkiva međusobno komuniciraju i kako tjelovježba može pomoći u „usklađivanju“ neispravnog cirkadijalnog ritma u određenim tkivima, koji je povezan s povećanim rizikom od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Konačno, studija je u više tkiva identificirala nove signalne molekule izazvane vježbanjem koje je potrebno dodatno istražiti kako bi se razumjelo kako mogu pojedinačno ili zajedno utjecati na zdravlje.
„Ne samo da pokazujemo kako različita tkiva reagiraju na vježbanje u različito doba dana, već predlažemo da su odgovori tkiva povezani kako bi potaknuli orkestriranu prilagodbu koja kontrolira sistemsku energetsku homeostazu“, kaže izvanredni profesor Jonas Thue Teebak iz Centra za temeljna metabolička istraživanja Sveučilišta u Kopenhagenu.
Vrh sante leda
Studija ima nekoliko ograničenja. Prvo je da su pokusi provedeni na miševima. Iako miševi dijele mnoge zajedničke genetske, fiziološke i bihevioralne karakteristike s ljudima, oni također imaju velike i važne razlike. Na primjer, miševi su noćne životinje, a vrsta vježbe je bila ograničena na trčanje na traci, što može dati različite rezultate u usporedbi s vježbama visokog intenziteta. Konačno, u analizi nisu uzeti u obzir utjecaj spola, dobi i eventualno postojeće bolesti.
„Unatoč ograničenjima, ovo je važna studija koja pomaže usmjeravanju daljnjih istraživanja koja nam mogu pomoći da bolje razumijemo kako tjelovježba, ako je pravilno tempirana, može pomoći u poboljšanju zdravlja“, kaže docent Shogo Sato s Odsjeka za biologiju i Centra za istraživanje bioloških satova Sveučilišta Texas A&M.
Kenneth Dyar, voditelj metaboličke fiziologije iz Helmholtz centra za dijabetes, naglasio je korisnost atlasa kao sveobuhvatnog izvora za biologe vježbanja. „Iako naš resurs pruža važne nove perspektive o energetskih metabolitima i poznatim signalnim molekulama, ovo je samo vrh sante leda. Neki primjeri pokazuju kako se mogu izvući naši podaci za identifikaciju novih tkivnih i vremenski specifičnih signalnih molekula.“
„Unatoč ograničenjima, ovo je važna studija koja pomaže usmjeravanju daljnjih istraživanja koja nam mogu pomoći da bolje razumijemo kako tjelovježba, ako je pravilno tempirana, može pomoći u poboljšanju zdravlja“, kaže docent Shogo Sato s Odsjeka za biologiju i Centra za istraživanje bioloških satova Sveučilišta Texas A&M.
Kenneth Dyar, voditelj metaboličke fiziologije iz Helmholtz centra za dijabetes, naglasio je korisnost atlasa kao sveobuhvatnog izvora za biologe vježbanja. „Iako naš resurs pruža važne nove perspektive o energetskih metabolitima i poznatim signalnim molekulama, ovo je samo vrh sante leda. Neki primjeri pokazuju kako se mogu izvući naši podaci za identifikaciju novih tkivnih i vremenski specifičnih signalnih molekula.“
Najbolje vrijeme za vježbanje je?
Budimo realni, nemamo svi raspored koji nam dopušta devedeset minutnu tjelovježbu, zelene svježe cijeđene sokove i meditacijske rituale. Ako je jedino vrijeme kada možete vježbati prije posla, vježbajte prije posla. Ako možete vježbati samo navečer, vježbajte navečer. I jutarnja i večernja tjelovježba imaju zdravstvene dobrobiti.
Za većinu osoba, pravo vrijeme za vježbanje nije određeno brojem kalorija koje će potrošiti niti količinom utega koje će podići, nego je upravo ono kada se najbolje osjećate i koje se uklapa u dnevni raspored. Naj-najbolje vrijeme za vježbanje je ono kojeg se konzistentno možete pridržavati danima, tjednima i mjesecima.
Za većinu osoba, pravo vrijeme za vježbanje nije određeno brojem kalorija koje će potrošiti niti količinom utega koje će podići, nego je upravo ono kada se najbolje osjećate i koje se uklapa u dnevni raspored. Naj-najbolje vrijeme za vježbanje je ono kojeg se konzistentno možete pridržavati danima, tjednima i mjesecima.
