IMUNOSNI SUSTAV: kako razvijeni mišići pridonose funkciji
Novo istraživanje na miševima otkrilo je kako razvijeni skeletni mišići igraju ključnu ulogu u održavanju funkcionalnog imunosnog sustava. Međuodnos je posebno vidljiv kod kroničnih bolesti
Dokazano je kako razvijeni mišići pomažu u borbi protiv kaheksije, stanja karakterističnog za maligne bolesti u kojem dolazi do propadanja mišićnog i masnog tkiva.
Istraživanje koje su znanstvenici s Instituta za istraživanje raka u Heidelbergu objavili u časopisu Science Advances postavlja temelje za daljnja istraživanja poveznice mišića i imunosnog sustava kod ljudi.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute, NCI), kaheksija je prateća pojava ozbiljnim kroničnim bolestima poput raka. Temeljno obilježje je gubitak mišićnog i masnog tkiva, a pretpostavlja se kako je odgovorna za otprilike trećinu smrti povezanih s karcinomom. Može se pojaviti i kod ljudi koji pate od drugih ozbiljnih stanja poput AIDS-a, kroničnog zatajenja bubrega i zatajenja srca.
Jedna od teorija zašto se javlja kaheksija temelji se na činjenici kako tijelo na taj način kompenzira energiju potrebnu za borbu s teškom bolešću tako što je crpi iz mišićnog i masnog tkiva. No, točan razlog zašto dolazi do kaheksije još uvijek nije u potpunosti razjašnjen.
Iako se kaheksija povezuje sa smrtnošću, znanstvenici još uvijek nisu uspjeli razviti učinkovit vid terapije. NCI apelira kako su istraživanja kaheksije neophodna kako bi se uspjela razviti odgovarajuća i učinkovita terapija.
Osim kaheksije, imunosni sustav može biti oslabljen kod ljudi s dijagnozom kroničnih bolesti. T-stanice, kao glavni vid odgovora imunosnog sustava na bolest, postaju preopterećene. No, znanstvenici su uspjeli povezati T-stanice i s kaheksijom. Prema provedenim istraživanjima, T-stanice uključene su u proces gubitka mase skeletnih mišića.
Upravo zbog spomenutih teorija o povezanosti T-stanica, kaheksije, mišićnog tkiva i imunosnog sustava, znanstvenici su novom studijom odlučili istražiti navedeni međuodnos. Prvo su miševe zarazili virusom limfocitnog koriomeningitisa, a potom su istraživali gensku ekspresiju u skeletnim mišićima miševa. Otkrili su kako su mišići kod miševa s kroničnom infekcijom otpuštali veće količine molekule interleukina-15. Molekule interleukina-15 privlače preteče T-stanica na područje skeletnih mišića, što ih „odvlači“ od mjesta infekcije i smanjuje njihov broj u borbi protiv te iste infekcije.
Kada se dogodi da T-stanice, koje se aktivno bore protiv infekcije, izgube svoju funkcionalnost zbog neprestane stimulacije, njihove preteče mogu migrirati iz mišića i razviti se u funkcionalne T-stanice. Upravo takav način funkcioniranja omogućava imunosnom sustavu da se kontinuirano bori protiv virusne infekcije kroz dulje vremensko razdoblje.
Ono što je interesantno u provedenoj studiji činjenica je kako su se miševi, čija je mišićna masa bila veća od prosječne, bolje nosili s kroničnom virusnom bolešću, nego miševi koji su bili slabiji. No, još uvijek ostaje pitanje mogu li se rezultati preslikati i na ljude.
S obzirom da se studija fokusirala na skeletne mišiće, nije dobiven odgovor zašto kaheksija uzrokuje propadanje i masnog tkiva. Postavlja se pitanje postoji li slična veza i između masnog tkiva i T-stanica.
Istraživanje koje su znanstvenici s Instituta za istraživanje raka u Heidelbergu objavili u časopisu Science Advances postavlja temelje za daljnja istraživanja poveznice mišića i imunosnog sustava kod ljudi.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute, NCI), kaheksija je prateća pojava ozbiljnim kroničnim bolestima poput raka. Temeljno obilježje je gubitak mišićnog i masnog tkiva, a pretpostavlja se kako je odgovorna za otprilike trećinu smrti povezanih s karcinomom. Može se pojaviti i kod ljudi koji pate od drugih ozbiljnih stanja poput AIDS-a, kroničnog zatajenja bubrega i zatajenja srca.
Jedna od teorija zašto se javlja kaheksija temelji se na činjenici kako tijelo na taj način kompenzira energiju potrebnu za borbu s teškom bolešću tako što je crpi iz mišićnog i masnog tkiva. No, točan razlog zašto dolazi do kaheksije još uvijek nije u potpunosti razjašnjen.
Iako se kaheksija povezuje sa smrtnošću, znanstvenici još uvijek nisu uspjeli razviti učinkovit vid terapije. NCI apelira kako su istraživanja kaheksije neophodna kako bi se uspjela razviti odgovarajuća i učinkovita terapija.
Osim kaheksije, imunosni sustav može biti oslabljen kod ljudi s dijagnozom kroničnih bolesti. T-stanice, kao glavni vid odgovora imunosnog sustava na bolest, postaju preopterećene. No, znanstvenici su uspjeli povezati T-stanice i s kaheksijom. Prema provedenim istraživanjima, T-stanice uključene su u proces gubitka mase skeletnih mišića.
Upravo zbog spomenutih teorija o povezanosti T-stanica, kaheksije, mišićnog tkiva i imunosnog sustava, znanstvenici su novom studijom odlučili istražiti navedeni međuodnos. Prvo su miševe zarazili virusom limfocitnog koriomeningitisa, a potom su istraživali gensku ekspresiju u skeletnim mišićima miševa. Otkrili su kako su mišići kod miševa s kroničnom infekcijom otpuštali veće količine molekule interleukina-15. Molekule interleukina-15 privlače preteče T-stanica na područje skeletnih mišića, što ih „odvlači“ od mjesta infekcije i smanjuje njihov broj u borbi protiv te iste infekcije.
Kada se dogodi da T-stanice, koje se aktivno bore protiv infekcije, izgube svoju funkcionalnost zbog neprestane stimulacije, njihove preteče mogu migrirati iz mišića i razviti se u funkcionalne T-stanice. Upravo takav način funkcioniranja omogućava imunosnom sustavu da se kontinuirano bori protiv virusne infekcije kroz dulje vremensko razdoblje.
Ono što je interesantno u provedenoj studiji činjenica je kako su se miševi, čija je mišićna masa bila veća od prosječne, bolje nosili s kroničnom virusnom bolešću, nego miševi koji su bili slabiji. No, još uvijek ostaje pitanje mogu li se rezultati preslikati i na ljude.
S obzirom da se studija fokusirala na skeletne mišiće, nije dobiven odgovor zašto kaheksija uzrokuje propadanje i masnog tkiva. Postavlja se pitanje postoji li slična veza i između masnog tkiva i T-stanica.
Izvor: www.medicalnewstoday.com
Datum objave članka: 17. 7. 2020.