TRUDNOĆA: razina stresa može utjecati na razvoj mozga novorođenčadi
Nova studija bavi se povezanošću razine stresa pod kojim su bile trudnice i njegova utjecaja na razvoj mozga djeteta
Proučavajući razinu hormona stresa (kortiozola) kod majki, autori istraživanja uspjeli su uspostaviti poveznicu između samog hormona i promjena u amigdali kod novorođenčadi, dijelu mozga koji je uključen u obradu emocija.
Znanstvenici su zaključili kako postoje razlike u utjecaju na mozak, ali i da ovise o spolu - točno određene promjene na amigdali povezane sa stresom događaju se kod dječaka, a nešto drugačije promjene kod djevojčica.
U spomenutoj studiji autori su se pozivali na brojne, već provedene studije individualnih slučajeva koji su bili izloženi visokoj razini stresa tijekom trudnoće. Upravo ti individualni slučajevi imali su veće šanse razviti poremećaje raspoloženja, kao i depresiju tijekom kasnijeg života. No, studije su se uglavnom oslanjale na upitnike temeljem kojih se procjenjivala razina stresa tijekom trudnoće, a ne na egzaktne biomarkere.
Jedna već provedena studija također je otkrila kako razina kortizola kod majke tijekom trudnoće može poslužiti kod predviđanja veličine djetetove amigdale u dobi od sedam godina. Kako bi se to istraživanje nadopunilo, autori najnovije studije su analizirali uzorke kose 78 žena koje su nedavno rodile. Iz uzorka kose odredili su razinu kortizola tijekom zadnja tri mjeseca trudnoće.
Osim toga, skupina znanstvenika je koristila i magnetsku rezonanciju kako bi skenirali mozak novorođenčadi, a fokus je bio na amigdali. Rezultati su otkrili kako je povišena razina kortizola iz uzorka majčine kose povezana sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama u amigdali novorođenčadi. To upućuje kako stres tijekom trudnoće direktno utječe na razvoj točno određenog dijela mozga.
Detaljnijim istraživanjem znanstvenici su otkrili kako utjecaj visoke razine kortizola kojemu je novorođenčad bila izložena još u maternici, ovisi i o spolu. Tako je kod dječaka otkriveno a dolazi do stvarnih strukturalnih promjena u amigdali, dok kod djevojčica dolazi do promjena u načinu na koji amigdala komunicira s ostalim dijelovima mozga.
Iako znanstvenici još uvijek ne znaju sa sigurnošću koji je uzrok takvom neobičnom otkriću, pretpostavljaju da možda ulogu igraju enzimi koji kontroliraju prolaz kortizola preko posteljice u fetus.
Važno je naglasiti kako opisano istraživanje nije pratilo emocionalni razvoj djece koja su bila uključena u istraživanje, zbog čega se ne mogu izvesti zaključci o utjecaju na osobnost i mentalno zdravlje tijekom kasnijeg života. Važnost ove studije leži u činjenici i ističe kako je bitno smanjiti razinu stresa na najmanju moguću razinu tijekom trudnoće.
Znanstvenici su zaključili kako postoje razlike u utjecaju na mozak, ali i da ovise o spolu - točno određene promjene na amigdali povezane sa stresom događaju se kod dječaka, a nešto drugačije promjene kod djevojčica.
U spomenutoj studiji autori su se pozivali na brojne, već provedene studije individualnih slučajeva koji su bili izloženi visokoj razini stresa tijekom trudnoće. Upravo ti individualni slučajevi imali su veće šanse razviti poremećaje raspoloženja, kao i depresiju tijekom kasnijeg života. No, studije su se uglavnom oslanjale na upitnike temeljem kojih se procjenjivala razina stresa tijekom trudnoće, a ne na egzaktne biomarkere.
Jedna već provedena studija također je otkrila kako razina kortizola kod majke tijekom trudnoće može poslužiti kod predviđanja veličine djetetove amigdale u dobi od sedam godina. Kako bi se to istraživanje nadopunilo, autori najnovije studije su analizirali uzorke kose 78 žena koje su nedavno rodile. Iz uzorka kose odredili su razinu kortizola tijekom zadnja tri mjeseca trudnoće.
Osim toga, skupina znanstvenika je koristila i magnetsku rezonanciju kako bi skenirali mozak novorođenčadi, a fokus je bio na amigdali. Rezultati su otkrili kako je povišena razina kortizola iz uzorka majčine kose povezana sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama u amigdali novorođenčadi. To upućuje kako stres tijekom trudnoće direktno utječe na razvoj točno određenog dijela mozga.
Detaljnijim istraživanjem znanstvenici su otkrili kako utjecaj visoke razine kortizola kojemu je novorođenčad bila izložena još u maternici, ovisi i o spolu. Tako je kod dječaka otkriveno a dolazi do stvarnih strukturalnih promjena u amigdali, dok kod djevojčica dolazi do promjena u načinu na koji amigdala komunicira s ostalim dijelovima mozga.
Iako znanstvenici još uvijek ne znaju sa sigurnošću koji je uzrok takvom neobičnom otkriću, pretpostavljaju da možda ulogu igraju enzimi koji kontroliraju prolaz kortizola preko posteljice u fetus.
Važno je naglasiti kako opisano istraživanje nije pratilo emocionalni razvoj djece koja su bila uključena u istraživanje, zbog čega se ne mogu izvesti zaključci o utjecaju na osobnost i mentalno zdravlje tijekom kasnijeg života. Važnost ove studije leži u činjenici i ističe kako je bitno smanjiti razinu stresa na najmanju moguću razinu tijekom trudnoće.
Izvor: www.iflscience.com
Datum objave članka: 1. 12. 2020.