Trudnoća kao pokretač promjena na očima

Suvremeni način života, dinamika na poslu, ali i izvan njega, učinili su da mnogi ljudi zamjenjuju dioptrijske naočale kontaktnim lećama. Tome je svakako pridonijela i činjenica da leće osiguravaju bolju širinu vidnog polja, bolji vid kod nekih vrsta refrakcijskih grešaka i lakše bavljenje sportom, a ujedno su i važna estetska komponenta.

Prvu najavu upotrebe kontaktnih leća još je početkom šesnaestog stoljeća dao Leonardo da Vinci, koji piše o korekciji vida dodatkom kontaktnog materijala na rožnicu. Fiziolog Eugen Fick 1888. konstruira staklenu kontaktnu ljuščicu koja direktnim postavljanjem na oko popravlja greške u vidnoj oštrini. Pravu revoluciju u proizvodnji kontaktnih leća postigao je češki kemičar Otto Wichterle, koji je 1956. predstavio prve meke kontaktne leće.

Danas poznajemo dvije osnovne grupe kontaktnih leća - tvrde i meke. Najnovija generacija tvrdih kontaktnih leća oplemenjena je silikonom, koji omogućava bolju propusnost kisika i udobnije nošenje tijekom cijelog dana. Ovaj tip leća našao je značajnu primjenu u korekciji svih refrakcijskih grešaka, a osobito visokog astigmatizma i keratokonusa. Obično se zamjenjuje nakon godinu dana. Meke kontaktne leće imaju velik broj pobornika u svijetu zbog brze i lake prilagodbe, udobnosti nošenja tijekom cijelog dana i činjenice da nisu sklone ispadanju pri brzim i nepredviđenim pokretima oka. Mogu se mijenjati svaki dan, što je najbolja opcija, ali i svakih četrnaest, trideset ili devedeset dana. Meke leće za godišnju izmjenu još uvijek se koriste, ali znatno manje negoli prethodno navedene.

Procjenjuje se da su dvije trećine nositelja kontaktnih leća žene u dobi od 20 do 40 godina, što je ujedno i najčešće vrijeme za trudnoću. Trudnoća nije samo iščekivanje novorođenčeta, nego je i vrijeme kad tijelo žene prolazi kroz brojne promjene. Buduća majka, koja uglavnom očekuje jutarnje mučnine i bolove u leđima, nemalo se iznenadi kad se jave promjene u vidnoj oštrini i shvati da joj dosadašnje kontaktne leće ili naočale više nisu savršene. Sve je to posljedica prolaznog porasta razine hormona estrogena i progesterona, i to za oko tisuću puta u odnosu na vrijednosti u negravidnom stanju. Pojačan hormonski status u trudnoći može dovesti i do promjene metabolizma, porasta razine glukoze u krvi (gestacijski dijabetes), prekomjerna zadržavanja tekućine, povišenja krvnog tlaka, promjena na oku itd.

Smatra se da oko 30 posto trudnica koje nose meke ili tvrde plinopropusne leće može imati problema s njihovim nošenjem u normalnoj trudnoći. U nastavku donosimo neke od njih, kao i prijedloge kako ih riješiti.

Sindrom suhog oka
U trudnoći se generalno smanjuje produkcija suza i mijenja kvaliteta suznog filma, i to na način da se stanjuje vodeni, a raste gusti mucinozni sloj, zbog čega suzni film gubi dotadašnji volumen. Sve to može imati za posljedicu nakupljanje masnih naslaga na leći, što dodatno pojačava činjenica da najveći broj leća u sebi ima silikon, koji pogoduje stvaranju depozita (naslaga), okidača za razvoj bakterijske infekcije oka. Stoga je nužno javiti se oftalmologu i dogovoriti primjenu umjetnih suza, najbolje onih bez konzervansa.

Prije njihove primjene obvezno treba provjeriti u uputi ima li odabrani preparat mogući negativan utjecaj na tijek trudnoće. Nadalje, leće treba redovito čistiti odgovarajućom tekućinama i strogo se pridržavati uputa o trajanju kontaktnih leća i redovitoj izmjeni. Kad je riječ o mekim kontaktnim lećama, preporučuje se nositi jednodnevne leće zbog česte izmjene, čime se mogućnost nastajanja depozita svodi na najmanju moguću mjeru. Ako su unatoč navedenim mjerama problemi i dalje prisutni, poželjno je odlučiti se za nošenje naočala ili barem tijekom trudnoće kombinirati leće i naočale.

Promjene u rožnici
Rožnica je prozirni dio prednjeg segmenta oka, koji se sastoji od oko 70 posto vode. Visoka koncentracija estrogena i progesterona u trudnoći uzrokuje poremećaj odnosa elektrolita, što dovodi do prekomjerne hidracije i nateknuća tkiva, pa tako i same rožnice, čiji centralni dio može postati deblji za do 16 mikrona. To može dovesti do promjene njezine zakrivljenosti i lomne snage. Uz to, u trudnoći se smanjuje i osjetljivost rožnice, što kod mnogih trudnica dovodi do kasnijeg uočavanja eventualnih površnih oštećenja, koja se mogu zakomplicirati jer se nisu počela liječiti na vrijeme.

Buduća majka nemalo se iznenadi kad se jave promjene u vidnoj oštrini i shvati da joj dosadašnje kontaktne leće ili naočale više nisu savršene

Može doći i do promjene zakrivljenosti prirodne leće u oku, koja postaje strmija, što može izazvati porast kratkovidnosti do 1,25 dioptrija. U slučaju promjene vidne oštrine, u dogovoru s oftalmologom potrebno je napraviti novu korekciju dioptrije za naočale i kontaktne leće. Pritom svakako treba imati na umu da je promjena dioptrije u najvećem postotku prolaznog karaktera, tako da u tom slučaju ne treba pretjerano investirati u skupe okvire i dioptrijska stakla. Moguće navedene promjene svakako su kontraindikacija za lasersku korekciju vidne oštrine za vrijeme trudnoće i razdoblja dojenja.

Promjene na slobodnim rubovima vjeđa
Moguća je i pojava zadebljanja slobodnog ruba vjeđa, koje zbog toga jače pritišću oko, što kod trudnice može izazvati neudobnost i nelagodu pri nošenju kontaktnih leća. U tom slučaju preporučuje se nositi naočale što je moguće više. Trudnicama koje inače nose meke kontaktne leće eventualno se mogu preporučiti jednodnevne leće, jer su izrazito tanke i mogu biti udobnije za nošenje barem dio dana.

Nakon trudnoće najveći dio opisanih promjena uglavnom se u potpunosti povlači. Međutim, u određenom postotku slučajeva rožnica može trajno promijeniti prijašnji oblik. Iako moguća nova forma rožnice nije vidljiva i promjene su minimalne, može trajno promijeniti vidnu oštrinu. Zato treba pričekati kraj trudnoće, postporođajnog razdoblja i dojenja i tek onda ordinirati nove naočale i kontaktne leće.