NOVOROÐENČAD: osjećaj za funkcioniranje brojeva

Ljudi vizualiziraju većinu svojih misli u prostoru. "Sve što želite zapamtiti ima svoj smisao, tzv. red, bilo da je riječ o danima u tjednu ili glazbenim tonovima, ali vi to sve prenosite u prostorni kontinuum", navodi Koleen McCrink s Barnard Collega iz New Yorka. Isti princip vrijedi i za brojeve. Ljudi u zapadnim kulturama poznaju brojeve koji povećavaju svoju vrijednost duž linije mentalnog broja koja se kreće slijeva nadesno, dok ljudi koji govore arapski i hebrejski poznaju tzv. slikovne brojeve i prikazuju mentalne brojeve u suprotnome smjeru. Kako bi se utvrdilo je li tzv. brojčana linija urođena ili određena jezikom i kulturom, Rosa Rugani sa Sveučilišta u Padovi s kolegama je analizirala mentalne linije brojeva kod novorođene djece nakon 12 i 117 sati od rođenja (prosječna dob djece bila je 55 sati). Tim znanstvenika svakoj je bebi pokazivao niz slika na kojima su u bijelim kvadratima bili crni kvadrati u određenom broju. Pola vremena bebama su pokazivali dva bijela kvadrata koja sadrže četiri crna kvadrata, i to tako da su bili jedan uz drugog. U drugom dijelu istraživanja bebama su prikazana dva bijela kvadrata koja su sadržavala 36 crnih kvadrata. Uređaj koji prati smjer gledanja otkrio je da su bebe gledale više lijevo kad su im pokazivali manji broj crnih kvadrata, a desno kad su im pokazivali veći broj crnih kvadrata. Uočivši i kod beba tzv. lijevo-desno mentalni broj, tim znanstvenika sugerira kako je ta mentalna linija urođena. Iako nije bila uključena u istraživanje, Koleen McCrink smatra da bi naš urođeni osjećaj za red mogao biti usmjeren slijeva nadesno zato što je desna strana mozga, koja prima vizualne informacije s lijeve strane, veća u beba.

"Impresivno je imati podatke o novorođenčadi kod koje postoji vrlo malo mogućnosti za kulturni utjecaj", zaključuje Martin Fischer s njemačkog Sveučilišta u Potsdamu. No, navodi kako to ne znači da kultura nije imala utjecaja jer samo pet minuta koje beba provede s odraslom osobom može na nju utjecati. Novorođena djeca koja su bila dio istraživanja rođena su u Italiji, stoga je moguće da bi isti ovaj eksperiment proveden u bolnici u Izraelu polučio drukčije rezultate. Samuel Shhaki s izraelskog Sveučilišta Ariel smatra da nam rezultati istraživanja govore o tome kako novorođenčad procesuira informacije. Umjesto da u sebi imaju urođenu liniju slijeva nadesno, možda tek rođena djeca više proučavaju jednostavnije od kompleksnijih slika s lijeve odnosno desne strane. No, ako se pronađe dodatni dokaz kako je linija slijeva nadesno urođena, sljedeći korak bit će shvatiti kakav to utjecaj ima na naše matematičko razmišljanje i spoznaje općenito, navodi McCrink. Prethodna istraživanja već su dokazala da su djeca u dobi od šest mjeseci koja su više pratila promjenjive sekvence brojeva poslije imala bolje vještine i razumijevanje za matematiku u dobi od tri godine.