PRETILOST: povećava rizik od mentalnih poremećaja tijekom života

Pretilost značajno povećava šanse i za razvoj mentalnih poremećaja. To se odnosi na sve dobne skupine, pri čemu su žene u većem riziku od muškaraca za većinu bolesti, kao što pokazuje nedavna studija Complexity Science Huba i Medicinskog sveučilišta u Beču. Rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Translational Psychiatry.

„Analizirali smo populacijski nacionalni registar bolničkih hospitalizacija u Austriji od 1997. do 2014. kako bismo odredili relativne rizike pratećih bolesti kod pretilosti i identificirali statistički značajne spolne razlike", objašnjava Elma Dervic iz Complexity Science Huba. Posljedično, postalo je očito da dijagnoza pretilosti značajno povećava vjerojatnost širokog spektra mentalnih poremećaja u svim dobnim skupinama, uključujući depresiju, ovisnost o nikotinu, psihozu, anksioznost, poremećaje prehrane i osobnosti.

"S kliničke točke gledišta, ovi rezultati naglašavaju potrebu podizanja svijesti o psihijatrijskim dijagnozama kod pretilih pacijenata i, ako je potrebno, savjetovanja sa stručnjacima u ranoj fazi dijagnoze", kaže Michael Leutner s Medicinskog sveučilišta u Beču. 
 

„Kako bismo otkrili koja se bolest obično javlja prije i nakon dijagnoze pretilosti, morali smo razviti novu metodu", objašnjava Dervic. To je omogućilo istraživačima da utvrde postoje li trendovi i tipični obrasci u pojavi bolesti.

U slučaju svih pratećih dijagnoza, s izuzetkom spektra psihoza, pretilost je najvjerojatnije bila prva dijagnoza postavljena prije očitovanja psihijatrijske dijagnoze.

"Do sada su liječnici često smatrali da psihofarmakološki lijekovi uzrokuju povezanost između mentalnih poremećaja i pretilosti, kao i dijabetesa. To može biti točno za shizofreniju, gdje vidimo suprotan vremenski poredak, ali naši podaci to ne podržavaju za depresiju ili druge psihijatrijske dijagnoze", objašnjava Alexander Kautzky s Odjela za psihijatriju i psihoterapiju Medicinskog sveučilišta u Beču. Međutim, još nije poznato utječe li pretilost izravno na mentalno zdravlje ili se rani stadij psihijatrijskih poremećaja ne prepoznaje na odgovarajući način. 
 

Iznenađujuće, istraživači su otkrili značajne spolne razlike za većinu poremećaja, pri čemu žene pokazuju povećani rizik za sve poremećaje osim shizofrenije i ovisnosti o nikotinu.

Dok 16,66 posto pretilih muškaraca također pati od poremećaja zlouporabe nikotina, to je slučaj samo kod do 8,58 posto pretilih žena. Suprotno vrijedi za depresiju. Stopa dijagnosticiranih depresivnih epizoda bila je gotovo tri puta veća u pretilih žena (13,3 posto pretilih; 4,8 posto nepretilih). Pretili muškarci imali su dvostruko veću vjerojatnost da će biti pogođeni (6,61 posto pretilih; 3,21 posto nepretilih). 
 

Trenutačno je pretilost vrlo raširena bolest diljem svijeta i pogađa više od 670 milijuna ljudi. Činjenica da bolest potiče metaboličke poremećaje i ozbiljne kardiovaskularne komplikacije (šećernu bolest, povišen krvni tlak, poremećaj metabolizma masti) već je opsežno istražena.

Budući da ova studija sada pokazuje da pretilost često prethodi i ozbiljnim mentalnim poremećajima, nalazi naglašavaju njezinu važnost kao čimbenika rizika od višestrukog utjecaja na razvoj zdravstvenih problema svih vrsta. To prije svega vrijedi za mlade dobne skupine, gdje je rizik najizraženiji. Iz tog razloga hitno je potreban temeljit probir problema mentalnog zdravlja kod pretilih pacijenata kako bi se olakšala prevencija ili pravodobno osiguralo odgovarajuće liječenje, zaključuju istraživači.