Oni dani u mjesecu

Žensko zdravlje / Ginekologija mr. sc.   Sandra Kovačević dr. med., spec. ginekologije i porodništva, stručnjak za neinvazivnu estetsku medicinu

Ako su bolovi izrazito jaki i ne mogu se ublažiti nesteroidnim antireumaticima, primjenjuju se oralni kontraceptivi

Dismenoreja označava bolne menstruacije, najčešće uobičajena trajanja. To je problem koji pogađa većinu žena, bilo kad u reproduktivnom razdoblju, te se smatra da ih 50 do 90 posto u jednom razdoblju menstrualne aktivnosti ima dismenoreju. Tegobe su najčešće u ranoj mladosti, a poslije se, osobito nakon porođaja, polako smanjuju.

Najčešći su funkcionalni uzroci

U najvećem broju slučajeva pregledom i dodatnim ispitivanjima nalazi se organski uzrok bolnih menstruacija, pa tada govorimo o primarnoj dismenoreji. S obzirom na nedostatak organskog uzroka, objašnjava se funkcionalnim, odnosno prirodnim procesima koji se odigravaju na kraju menstruacijskog ciklusa u maternici, a čiji intenzitet premašuje uobičajeni. Naime, zbog pada razine hormona na kraju ciklusa stežu se krvne žile i nedovoljna je prehrana endometrija (sluznice maternice), što je praćeno oslobađanjem prekomjerne količine prostaglandina tipa F2 alfa, kemijskog medijatora koji izaziva snažne kontrakcije (grčeve) maternice.
Primarna dismenoreja obično se javlja u kasnom adolescentnom razdoblju, dvije do tri godine poslije prve menstruacije, obično oko dvadesete godine života. Ozbiljnija forma primarne dismenoreje pogađa oko 15 posto mladih žena. Vjeruje se da je dismenoreja tipična za ovulatorne cikluse, to jest cikluse u kojima se oslobađa jajna stanica i u kojima je moguća trudnoća.

Pod pojmom sekundarna dismenoreja podrazumijeva se postojanje organske bolesti kao razloga bolnih menstruacija. Najčešći organski razlozi su endometrioza, polip materice, miom maternice, suženje vrata maternice i njegove malformacije, priraslice u maloj zdjelici (npr. nastale kao posljedica prethodno preboljelih upalnih stanja u tom području ili eventualno operativnih zahvata), strana tijela maternice i slično.

Grčevite boli

Najčešće nekoliko dana uoči menstruacije ili na samom početku mogu se javiti grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha, slični kolikama. Katkad su povezani i s mučninom, migrenom ili nesvjesticom. Kod nekih žena su toliko jaki da ih potpuno onesposobe u svakodnevnom funkcioniranju, ili čak vežu za krevet.
Osim dobro uzete anamneze, kliničke slike i ginekološkog pregleda, u dijagnostici dismenoreje koriste i neke pretrage, kao što su laboratorijske analize, ultrazvuk i laparoskopija.

Farmakološki i nefarmakološki terapijski pristup

Kako je uzrok bolova u slučaju primarne dismenoreje pojačano stvaranje prostaglandina, lijekovi koji koče sintezu tih tvari u organizmu logičan su izbor u njezinu liječenju. To su takozvani nesteroidni antireumatici (NSAID), koji ublažavaju upalu i bol. Među njih ubrajamo ibuprofen, diklofenak, naproksen, nimesulid i piroksikam. Svi oni dostupni su u našim ljekarnama pod različitim zaštićenim imenima. Neželjeni učinci tih lijekova prije svega se odnose na oštećenje sluznice probavnih organa, zbog čega treba biti pažljiv prilikom uporabe i pridržavati se liječnikovih savjeta.

Ako su bolovi izrazito jaki i ne mogu se ublažiti nesteroidnim antiupalnim lijekovima, primjenjuju se sredstva za oralnu kontracepciju.

Za ublažavanje dismenoreje mogu se koristiti i nefarmakološki postupci, poput blage masaže trbuha i topline.

Za trajanja bolova više godi mirovanje, ali ne treba smetnuti da je redovita fizička aktivnost između ciklusa korisna jer daje osjećaj sigurnosti i oslobađa endorfin, unutarnji analgetik tijela.

Postoji još nešto o čemu možda ne razmišljate, a može polučiti izvanredne rezultate u liječenju bolnih mjesečnica, a to je promjena načina prehrane. Savjetuje se prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida, kombinirana s unosom odgovarajućih količina vitamina B6 (100 mg/dan), magnezija (3x100 mg/dan) i vitamina E (3x50 mg/tjedan). Eikosanoidi su tvari koje, među ostalim, obuhvaćaju i prostaglandine, čija je ravnoteža odgovorna za kontrakciju i relaksaciju glatke muskulature i osobito protok krvi. Prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida podrazumijeva:

  • smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata (keksi, kolači i drugi slatkiši, bijeli šećer, kruh i peciva od bijelog brašna),
  • ograničenje ili potpun prestanak potrošnje mesa i jaja (crveno meso i žumanjak jajeta bogati su izvor arahidonske kiseline, koja je polazna tvar u nastanku prostaglandina F2 alfa),
  • izbjegavanje izvora transmasnih kiselina, hidrogeniziranoga biljnog ulja, kao što su margarin i biljna mast (povećavaju proizvodnju prostaglandina F2 alfa),
  • dopuna prehrane esencijalnim masnim kiselinama (omega 3 masne kiseline).

Drugim riječima, promjene u načinu prehrane mogu pomoći u uspostavljanju ravnoteže u proizvodnji prostaglandina.

Dobro je jesti žitarice, mahunarke, zobeno brašno i zeleno povrće kuhano na pari, jer zelene namirnice umanjuju probadajuće bolove i upalu.

Nadalje, poželjno je izbjegavati oštre začine, prženu i masnu hranu, šećer, sol i namirnice koje izazivaju alergije (hrana na koju smo alergični povećava proizvodnju prostaglandina). Mnoge žene alergične su na kvasac, pa pojačanu proizvodnju prostaglandina kod njih mogu izazvati pečena hrana, kruh, fina peciva i industrijski voćni sokovi.

Od velike koristi može biti i prestanak trošenja mliječnih proizvoda, posebice sladoleda, svježeg sira i jogurta. Točan razlog njihova štetnog djelovanja nije poznat, no pretpostavlja se kako uporaba hormona rasta za goveda i antibiotika ili pesticida u prehrani krava može utjecati na metabolizam ženskih spolnih hormona. U prilog toj pretpostavci idu i zapažanja kako organski proizvedeno mlijeko ne djeluje štetno na tkivo.

Nekim ženama pomažu akupunktura i fizikalni tretmani (npr. TENS, to jest transkutana električna stimulacija). Kirurško liječenje, koje se sastoji u presijecanju živaca maternice i/ili male zdjelice, primjenjuje se iznimno rijetko.

Poliklinika "Sara" za ginekologiju i neinvazivnu estetsku medicinu
Maksimirska 96, Zagreb
M: +385 99 4277 666
E: info@poliklinika-sara.hr

Datum objave članka: 1. 8. 2010.