Bolno naslijeđe zime

Proljeće je stiglo, a vi ste umorniji i bezvoljniji nego ikad? Taj fenomen zove se proljetni umor ili astenija, a u manjoj ili većoj mjeri zahvaća približno deset posto stanovništva. Postoje različite teorije o uzroku paradoksalne pojave smanjene vitalnosti u razdoblju kad su dani dulji, a vrijeme ljepše.

Čini se da za takvo stanje nije krivo proljeće, nego zima. Naime, početak proljeća vrijeme je kad su učinci zime, s njezinim smanjenim prirodnim svjetlom i nepovoljnim vremenskim prilikama došli do vrhunca. Kod nekih žrtava proljetnog umora izraženi su smanjenje energije, povećana potreba za odmorom i snom, nekontrolirano zijevanje, mišićna slabost, snižen tlak i glavobolja, a kod drugih naglašeniji su razdražljivost, oslabljena koncentracija i pamćenje.

Proljetni umor bolje je spriječiti nego liječiti, a to znači biti aktivan i tijekom zime, kretati se na otvorenom kad god to vremenske prilike dopuštaju, a kad su neprikladne, pribjeći kućnoj rekreaciji.

Drugi važan činitelj prevencije je izlaganje svjetlu, bilo uz pomoć fototerapijskih lampi snage 2500 -10.000 luksa (svaki drugi Skandinavac ima ih u svom domu) ili, ako to prilike dopuštaju, zimovanje u toplijim krajevima. No, ako ste propustili poduzeti mjere da održite organizam u pogonu i tijekom zimskih mjeseci, pa vas je zahvatio proljetni umor, ne preostaje vam drugo nego uključiti se u različite tjelesne aktivnost što je prije moguće.

Da biste upili što više dnevnog svjetla, koje je jedan od najvažnijih prirodnih "dopinga", liježite i budite se što ranije. Šećite, trčite, rolajte se ili vozite bicikl barem sat vremena dnevno. Nije nužno da se krećete velikom brzinom, bitno je vrijeme, a ne prevaljena kilometraža.

Povećajte unos svježeg i suhog voća, osobito marelica, datulja, banana i brusnica. Umjereno konzumirajte slatkiše, poput keksa i čokolade, jer sadrže jednostavne šećere koji se brzo razgrađuju pa daju samo kratkotrajnu injekciju energije, nakon čega slijedi novi nalet iscrpljenosti i pospanosti. Više ćete energije dobiti od složenih ugljikohidrata, dakle od tjestenine, mahunarki, mueslija i integralnih žitarica.

Za nekoliko biljaka postoje uvjerljive naznake da podižu vitalne funkcije, vraćaju energiju i snaže organizam putem različitih fizioloških mehanizama. U rano proljeće, ali i u bilo koje doba godine, uz pomoć biljnih pripravaka koji podižu raspoloženje, imunitet i izdržljivost osjećat ćete se bolje, biti djelotvorniji u radu i živahniji na sportskim terenima i ostalim rekreativnim aktivnostima.

Ginseng - Biljka iz Istočne Azije i Sjeverne Amerike u ljudskoj se prehrani koristi 5000 godina. Sadrži 12 različitih aktivnih tvari, nazvanih zajedničkim imenom ginsenozidi, koje sustavno djeluju na organizam podižući tjelesnu i mentalnu energiju, imunitet i raspoloženje. Ginseng popravlja krvnu sliku i pomaže pri apsorpciji vitamina i minerala.

Krespin (Epimedium) - Ova biljka ponajviše raste u Aziji. Njezin engleski naziv (horny goat weed - trava uspaljenog jarca) govori u prilog sposobnosti podizanja vitalnosti i energije. Aktivne tvari krespina, među ostalim, sprječavaju proizvodnju stresnog hormona kortizola, kojeg luče nadbubrežne žlijezde. Kortizol uzrokuje osjećaj napetosti i uznemirenosti, a istodobno smanjuje sposobnost radovanja i uživanja. Svojim neutralizirajućim učinkom na kortizol krespin pomaže korisnicima da se opet osjećaju živi i energični.

Maka (Lepidium peruvianum) - Poznata je i pod izvornim španjolskim nazivom maca. Raste u Andama na visinama iznad 3500 metara. Neki je nazivaju južnoameričkim ginsengom, a za njezina energizirajuća svojstva znale su i stare Inke. Ekstrakt korijena make sadrži željezo, fosfor, kalcij i ugljikohidrate, sastojke važne za psihički i fizički oporavak.
Njezino djelovanje očituje se u povećanju tjelesne kondicije i izdržljivosti, podizanju raspoloženja i porastu imuniteta. Pomaže u uspostavi hormonalne ravnoteže, osobito u menopauzi i andropauzi. Korisnici zamjećuju i brže zarastanje ozljeda.

Mucuna pruriens - Raste u tropskim dijelovima Afrike, Indije i Srednje Amerike, gdje se sjeme nekad pržilo i upotrebljavalo za napitak sličan kavi. Indijska tradicionalna medicina, ayurveda, koristi je protiv crijevnih nametnika, dizenterije, reumatskih bolesti, impotencije i dijabetesa. Sjeme je bogato proteinima, alkaloidima, saponinima, sterolom, serotoninom i levodopom.

Levodopa (L-dopa) - Ova kemijska supstancija, koja se u mozgu pretvara u dopamin, jedan je od prirodnih hormona bitnih za osjećaj ugode. Opsežno je proučavana u sklopu istraživanja Parkinsonove bolesti, pri čemu su otkriveni i njezini dodatni učinci, poput poticaja lučenja testosterona i hormona rasta. Levodopa i njezin metabolički proizvod dopamin ujedno su inhibitori prolaktina, hormona za kojeg je utvrđeno da uzrokuje znatan postotak erektivnih problema.

Ginkgo biloba - Moćna je i otporna biljka poznata od davnina. Postoje izvještaji da je drvo ginkga izniklo na kilometar udaljenosti od Hirošime, samo godinu dana nakon detonacije atomske bombe. Posjeduje niz aktivnih tvari, koje uključuju flavonglikozide i terpen laktone. Ginkgove aktivne tvari šire krvne žile, smanjuju nakupljanje trombocita i poboljšavaju moždanu i perifernu cirkulaciju. Postoje naznake da pomažu i u tretmanu
impotencije.

Pasiflora - Raste u Brazilu, Argentini i SAD-u. Istraživanja su utvrdila njezin složen učinak na središnji živčani sustav. Djeluje umirujuće, opuštajuće na mišiće i probavni sustav te potiče probavu. U Njemačkoj je odobrena kao sredstvo za liječenje nesanice, tjeskobe i depresije.

Dodaci prehrani - Zanimljivi dodaci prehrani su matična mliječ i drugi pčelinji proizvodi, vitamini B, C i D, minerali selen, magnezij i cink te elementi bakar, fosfor, željezo i mangan. Uz što više tjelesne aktivnosti i pravilan prehrambeni izbor, za što brži povrat snage i izdržljivosti može pomoći i pripravak koji sadrži kombinaciju nekoliko sastojaka djelotvornih protiv proljetnog umora. Ipak, prije uzimanja dodataka prehrani preporučuje se posavjetovati se s liječnikom ili stručnjakom za prehranu.

PROLJETNI PARADOKS

Zanimljiv i naizgled paradoksalan fenomen je porast samoubojstava u proljeće. U nordijskim zemljama svibanj je mjesec s najviše samoubojstava. Nije posrijedi to da proljeće potiče depresiju, nego obrnuto, ona tada postaje podnošljivijom, ali ne dovoljno podnošljivom za one koji su tijekom zime patili najsnažnije. Naime, kod duboke depresije želja za smrću je izražena, ali osoba nema snage da provede u djelo plan o samoubojstvu. U proljeće se energija počinje vraćati, pa depresivci dobivaju snagu da izvedu ono o čemu su zimi nemoćno razmišljali. Stoga su i u proljeće potrebni pojačan nadzor i psihološka podrška oboljelima od depresije, iako se naizgled može činiti da su živnuli.

Problem je u tome što se kod depresije tjelesna energija podiže prije raspoloženja, tako da osobe postaju pokretljivije i aktivnije prije nego što im je popustila duševna patnja. To je ujedno i razlog što, također paradoksalno, neke osobe počine suicid nakon početka tretmana antidepresivima. I psihofarmaci, slično proljeću, djeluju najprije na razinu energije, a zatim na duševno blagostanje.