Karijes - čest, a nepoželjan gost

Bolesti i stanja / Zubi i usna šupljina Marija Sović dr. med. dent.

Nastojanje da nam zubi uvijek budu čisti, lijepi i zdravi upućuje, među ostalim, na viši stupanj zdravstvene kulture

Gdje smo ono stali? Ah da, kod šestogodišnjeg kutnjaka. Nadam se da ga pažljivo čuvate i njegujete te da ste ga na vrijeme zaštitili jer bakterije ne miruju. U ovom ćemo broju reći nešto više o tome što je karijes, što ga uzrokuje, kako nastaje te kako ga pokušati spriječiti.

Karijes je jedna od najraširenijih bolesti na svijetu, posebno među djecom (od njega boluje više od 90 posto djece). To je bolest kroničnog karaktera koja sporo napreduje, a kao zubna bolest, očituje se truljenjem zubnih supstancija, i to cakline (vanjski, prvi sloj zuba), dentina (sloj ispod cakline) i korijena zuba.

Ponovimo već poznato

Iako o njegovu nastanku postoji nekoliko teorija, jedno je sigurno: u čistim ustima nema karijesa! Drugim riječima, zubni je karijes bolest nečistih zubi. Da bi nastao, potrebno je istodobno djelovanje nekoliko čimbenika. To su prije svega mikroorganizmi (bakterije), ostaci hrane na zubima, slatkiši i šećeri koji su bakterijama potrebni za rast i razvoj te naslage na zubima na kojima bakterije nalaze hranu. U ustima, naime, postoje bakterije, ali nisu štetne kada su malobrojne. Za njihovu je aktivnost potrebna hrana, ponajprije šećeri, a u ustima u kojima ima ostataka hrane bakterije imaju sve što im je potrebno za rast i razvoj.

U nastanku karijesa važnu ulogu ima zubni plak, mekana, teško uočljiva naslaga koja čvrsto prijanja za zub i koja se ne može isprati mlazom vode nego se mora mehanički očistiti zubnom četkicom. Plak se počinje formirati neposredno nakon pranja zuba, a dijete ga može osjetiti tako da jezikom prijeđe preko zuba i, ako površina nije glatka, znači da postoji plak. Naravno, sve što pogoduje nastanku karijesa pogoduje i nastanku zubnog plaka. Uz prehranu, tu su još neki uzročni čimbenici. Naime, loše sanirani zubi, dakle ispune (plombe) koje odstoje, idealno su mjesto za nakupljanje plaka pa tako i nastanak karijesa. Potom zubi koji svojim oblikom, položajem i veličinom onemogućuju prirodno, fiziološko samočišćenje (slinom i jezikom), kao i zubi s velikim kvržicama i dubokim fisurama, gdje se plak lagano stvara, a teško odstranjuje (slučaj s prvim trajnim kutnjakom u kojem slučaju preporučujem preventivno pečaćenje, tj. zaštitu zuba).

Uz navedeno, određena životna razdoblja imaju povećanu predispoziciju za nastanak karijesa. To su razdoblje mješovite denticije (kad u ustima uz mliječne zube postoji i nekoliko trajnih) zbog brojnih fiziološki nečistih mjesta u zubnom nizu, potom pubertet i postpubertetsko razdoblje zbog psihosomatskih promjena i slabije oralne higijene te hormonalno uzrokovanoga gingivitisa (upala zubnog mesa), pri čemu je zubno meso crveno i otečeno, a ako se upala proširi u dublje slojeve, prilikom pranja zubi dolazi do krvarenja. Za puberteta se snižava i pH vrijednosti sline, što je također jedan od razloga pojačana pojavljivanja karijesa u toj populacijskoj skupini. Zbog svega se u tom životnom razdoblju preporučuju učestalije kontrole stomatologa te uporaba gelova i zubnih pasta s dodatkom fluora. Treća karijes rizična skupina je staračka dob, kod koje zbog povlačenja zubnog mesa često nastaje karijes korijena.

Oku nevidljivo, ali potencijalno bolno

Karijes nastaje tako da bakterije iz šećera stvaraju kiseline koje razaraju zubnu caklinu. Tako se stvaraju jedva vidljiva oštećenja koja predstavljaju ulazna vrata za bakterije i kiseline, koje u tom slučaju nesmetano prodiru u dublje slojeve zuba i na kraju u njemu stvore šupljine. U toj fazi zub je osjetljiv na toplo i hladno. Ako se ne javite stomatologu, bolest se dalje širi i prodire do zubne pulpe (zubna srž - mekani dio zuba, živca) kada se bol počinje javljati spontano, pogotovo noću. Ako se ni tada ne javite stomatologu, zubna pulpa sama će od sebe odumrijeti i bol će spontano nestati. No, ni tada se niste riješili muka. Naime, u zubu će ostati raspadnuti ostaci mekanog dijela zuba, bakterije će se i dalje sve više i dublje naseljavati, a upala prijeći preko otvora na vršku korijena u okolinu zuba. Na vršku korijena tada će se stvoriti granulom (gnojna vrećica) pa zub počinje boljeti na dodir.

Nema spontana izlječenja

Kako spontana izlječenja i zacjeljenja zubnog karijesa nema (osim u prvoj, za vas nevidljivoj fazi), ovo su više nego dovoljni razlozi da redovito i na vrijeme posjetite stomatologa. Jednako tako obratite pozornost na pravilnu prehranu koja ima važnu ulogu u prevenciji svih bolesti pa tako i karijesa. Valja jesti hranu bogatu bjelančevinama, vitaminima, mineralima, proizvode od integralnih žitarica i općenito hranu koja se ne lijepi za zube i koju treba što dulje žvakati, npr. voće i povrće. Uza sve to, zube treba redovito i temeljito prati. Redovito znači nakon svakog obroka, a obvezno na večer, nakon večere i nakon svakog uzimanja slatkiša. Zapamtite: na večer zube peremo za zdravlje, ujutro za ljepotu.

S obzirom na višestruko važnu funkciju zdravog zuba, zubni karijes može se i mora spriječiti, a to možemo postići samo zajedničkom brigom. Znači, trebamo nastojati da nam zubi uvijek budu čisti, lijepi i zdravi jer to, među ostalim, upućuje i na viši stupanj zdravstvene kulture. Znanje o zubima i brigu o njima treba redovito primjenjivati jer znati je dobro, činiti još bolje.

U zaključku mogu reći da je svatko od nas odgovoran za zdravlje svojih zubi, a vi, dragi roditelji, najvećim ste dijelom odgovorni i za zdravlje zubi svoje djece.

Datum objave članka: 1. 6. 2004.