Tajna veza dijabetesa i depresije

Bolesti i stanja / Živčani i mentalni sustav Ozren Podnar prof.

Imate li dijabetes, obratite pozornost na simptome depresije i brzo reagirajte. Patite li od depresije, često kontrolirajte šećer u krvi

Poznajete li mnogo ljudi koji trpe od šećerne bolesti (dijabetes), vjerojatno znate i nekolicinu koji imaju i depresiju. Prema istraživanjima, između četvrtine i petine oboljelih od šećerne bolesti pati i od depresije, što je približno dvostruko više od stope depresije među ljudima koji nemaju šećernu bolest.

U studiji lani dovršenoj na Harvardskom sveučilištu u Bostonu, koja je obuhvatila 65.000 žena između 50 i 75 godina, pokazalo se da je kod žena koje su najprije oboljele od šećerne bolesti opasnost od razvoja depresije bila 29 posto viša nego kod prosječne ženske populacije. Kod pacijentica kojima je propisan inzulin stopa depresije bila je čak 53 posto viša nego kod prosječnih žena.

Istraživanje objavljeno u američkoj reviji Archives of General Psychiatry, kojim je obuhvaćeno 78.000 žena starijih od 54 godine, pokazalo je da su te dvije bolesti u neuobičajeno velikom broju slučajeva udružene, te da povećavaju smrtnost, barem kod žena. Primijećen je i viši rizik od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti kod pacijentica koje su šećernu bolest imale više od deset godina, ujedno pateći od depresije. 

Sama šećerna bolest povećava rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka 35 posto, u odnosu na zdrave ljude, a sama depresija povećava taj rizik 44 posto u odnosu na prosječno stanovništvo. No, tko ima i šećernu bolest i depresiju izložen je dvostruko većem riziku od postotaka koji vrijede za svaku bolest pojedinačno.

Kad se govori o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ona je kod oboljelih od šećerne bolesti koji nisu depresivni povećana 67 posto, a kod "čistih" depresivaca 37 posto u odnosu na prosječnu populaciju. Ali, oni pogođeni objema bolestima izloženi su riziku 2,7 puta više od spomenutoga u usporedbi s prosječnim pučanstvom.

Ključna uloga stresa

Uočeno je i da se simptomi depresije pojačavaju što je terapija protiv šećerne bolesti složenija, pri čemu se najsloženijom terapijom smatra uzimanje inzulina. Prema mišljenju znanstvenika, pacijenti doživljavaju propisivanje inzulina kao znak da je njihova bolest osobito teška ili da se nalazi u krajnjem stadiju, što ima stresan učinak na psihu.

Nije isključeno da je povišena stopa depresije kod oboljelih od šećerne bolesti posljedica stresa koji uzrokuje sama dijagnoza, točnije svijest o obolijevanju od dotične bolesti ili od stresa izazvanog tegobama koje šećerna bolest donosi. Naime, šećerna bolest zahtijeva svakodnevnu brigu o raznim aspektima života, od mjerenja šećera u krvi i izbora prehrane do nužnosti kretanja i, eventualno, uzimanja inzulina. Katkad uzrokuje i ozbiljne komplikacije, kao što je oštećenje živaca. Moguće su i napetosti između oboljelog i ukućana ili liječnika.

Sve su to stresne okolnosti koje iscrpljuju organizam, crpe energiju i narušavaju duševno blagostanje. "Oboljeli od šećerne bolesti izloženi su dugoročnom stresu, što od same bolesti, što od mjera koje moraju poduzimati, poput kontrole šećera u krvi i liječenja komplikacija. To narušava kvalitetu života i povećava izglede za depresiju", kaže dr. Frank Hu, voditelj spomenutog istraživanja na Harvardu.

U tako pogoršanom psihičkom stanju, slabiji su izgledi da će se pacijent pridržavati liječničkih uputa, što će dovesti do pogoršanja osnovne bolesti i povećanja stresa, a posljedično i do produbljenja depresije.

Je li odgovoran inzulin?

Druga je teorija da injekcije inzulina na neki nepoznat način izazivaju depresiju. Iako je inzulin koji se uzima putem injekcije kemijski istovjetan prirodnom, načini na koji umjetni i prirodni inzulin djeluju na organizam nisu isti. Dok gušterača i jetra reguliraju razinu inzulina iz minute u minutu, inzulin unesen izvana svakih četiri do šest sati naglo ulazi u organizam u velikim količinama. Možda višekratno snažno povisivanje razine inzulina biokemijskim putem uzrokuje depresiju kao komplikaciju liječenja?

No, zamislivo je i da je depresija posljedica pogoršanja šećerne bolesti, a ne psihološkog učinka propisane terapije. Logično je da je kod težih oblika šećerne bolesti indicirana složenija terapija, no možda teški oblik šećerne bolesti potiče depresiju fiziološkim putem, neovisnim o pacijentovoj percepciji terapije koju prima.

Depresija je sama po sebi povezana s naglašenom pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti i slabom brigom za zdravlje, što su sve čimbenici rizika i za šećernu bolest. Uz to, oko polovice depresivnih pacijenata pati od kronične prestresiranosti uz povišenu razinu stresnog hormona kortizola. Povišeni kortizol mogao bi biti jedan od uzroka šećerne bolesti.

Zanimljivo je da je stopa šećerne bolesti osobito povećana kod pacijentica koje uzimaju antidepresive, što također navodi na dvojaka tumačenja. Ta je nedoumica srodna onoj koja vlada u vezi s uzročno-posljedičnim odnosom inzulina i povišene stope depresije kod oboljelih od šećerne bolesti koji ga uzimaju.

KOD ŠEĆERNE BOLESTI POMAŽE I PSIHIJATAR

Rezultati istraživanja naglasili su važnost psihijatrijske njege i psihosocijalne potpore za oboljele od šećerne bolesti, a istraživači su napomenuli da su spomenute mjere jednako važne koliko i prehrana, vježbanje i lijekovi te da bi trebale biti uključene u standardnu terapiju oboljelih.

Dok je kod teške depresije nužna žurna i dugotrajna psihijatrijska terapija koja obuhvaća antidepresive, psihoterapiju ili oboje, kod blage do umjerene depresije djelotvornim se pokazao suhi ekstrakt gospine trave (Hypericum perforatum L. Hypericaceae). Među brojnim proizvodima na hrvatskom tržištu dostupan je i biljni antidepresiv njemačkog proizvođača Steigerwalda, čija je glavna aktivna tvar gospina trava, a doziranje vrlo jednostavno - jednom dnevno. Poboljšava aktivnost, budnost, raspoloženje i koncentraciju, te osigurava mirniji san.

Kod bilo kojeg oblika depresije, preporučljiva su i pomoćna sredstva, kao što su omega-3 masne kiseline, magnezij i vitamini B-kompleksa, osobito B9, poznat i kao folna kiselina.

Liječena depresija obuzdava dijabetes

Jesu li antidepresivi ti koji biokemijskim putem pospješuju razvoj depresije? Medicina zasad ne zna kojim bi mehanizmom antidepresivi mogli proizvoditi takav učinak. Ili je jednostavno riječ o tome da teža depresija povećava rizik od šećerne bolesti zbog nezdrava načina života, neovisno o djelovanju antidepresiva (koji se jednostavno u većoj mjeri propisuju kod teže depresije, ali nemaju veze s razvojem šećerne bolesti)?

S tom se dvojbom pozabavilo istraživanje provedeno u Zaragozi, koje je pokazalo da je rizik od nastupa šećerne bolesti kod teške depresije prisutan neovisno o tome uzima li pacijent antidepresive. Štoviše, istraživanje je zaključilo da pravodobno i uspješno liječenje depresije bilo kojim sredstvom, uključujući lijekove, znatno smanjuje rizik od šećerne bolesti kod depresivaca. Obrnuto, neliječena ili nepotpuno liječena depresija pogoduje nastanku šećerne bolesti. Prema stručnjacima iz Zaragoze, za sedam posto svih slučajeva šećerne bolesti kriva je depresija, što je vrlo blizu broja od devet posto, do kojeg je došlo jedno prethodno istraživanje.

Istinska priroda povezanosti tih dviju bolesti nije još u potpunosti razjašnjena, a s obzirom na raznolikost uzroka depresije i šećerne bolesti, vjerojatno je u igri nekoliko čimbenika, pa u nekim slučajevima pretežu jedni, a u nekima drugi.

Datum objave članka: 1. 4. 2011.