Visoke temperature prijete

Bolesti i stanja / Opća medicina prof. dr. sc.   Zijad Duraković dr. med., spec. internist, kardiolog i nefrolog

Vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku, povećava izglede da će nastati komplikacije bolesti srca i krvožilja

Čovjekov organizam obično se dobro prilagođava ljetnim vrućinama, no katkad ipak mogu nastati teškoće, i to vrlo neugodne i po život opasne. Takva žurna stanja treba na vrijeme prepoznati te početi odgovarajuće liječenje. Mogu se javiti u svim dobnim skupinama, ali su češća i opasnija u starijih osoba. Stoga valja ukratko navesti što se zapravo događa u organizmu starije osobe.

Promjene koje donose godine

Opasnosti pregrijavanja tijela u ljetnim mjesecima osobito su izražene kod starijih osoba, odnosno od 65 godina naviše. No, biološko stanje organizma nerijetko nije sukladno kronološkoj dobi, a pritom valja istaknuti da manifestna starost ne počinje nakon 65. godine nego u četvrtom desetljeću života, tj. nakon tridesete.

Organizam, a osobito krvne žile, vrlo je osjetljiv na promjenu topline okoliša, zbog čega se za velikih vrućina povećava mogućnost komplikacija, prije svega srčanih

Kod starijih osoba bolesti su ionako češće nego u ostalim dobnim skupinama. Brojne su, primjerice, promjene srca, a odnose se ponajviše na povećanje njegove mase i smanjenje snage akcije. Tako se jedan od pokazatelja snage srca, minutni volumen srca, smanjuje za 10 posto po desetljeću, počevši od četvrtoga, a udarni volumen srca istodobno se smanjuje za sedam posto. Otpor krvnih žila (arterija) u tom se razdoblju povećava za oko 12 posto. Dakle, smanjuje se tlak punjenja krvi, srce postaje opterećenije, a stezanje (sistola) neusklađeno. Sposobnost srca tijekom tjelesnih napora u sedamdesetogodišnjaka je, primjerice, za više od polovice manja nego u dvadesetogodišnjaka. Ako starac od 70 godina naglo zapadne u stanje povećanih zahtjeva organizma, stanje stresa, fizičkog ili psihičkog, to može rezultirati naglim popuštanjem crpne funkcije srca, promjenom ritma rada srca, ali se može dogoditi i ono najgore - nagla smrt. Naglo popuštanje crpnog rada srca može izazvati brojne smetnje, od vrtoglavice i psihičke smetenosti do kratkotrajnog stanja bez svijesti.

Znojenje regulira toplinu tijela

Organizam, a osobito krvne žile, vrlo je osjetljiv na promjenu topline okoliša, zbog čega se za velikih vrućina povećava mogućnost komplikacija, prije svega srčanih. One najčešće nastaju zbog pogoršanja neke od kroničnih bolesti srca, čemu pogoduje vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku.

U prirodnim uvjetima tijelo regulira tjelesnu toplinu na tri načina: u prenošenju kontaktom, ozračivanjem i isparavanjem, pri čemu se u toplini povećava snaga akcije srca. No, kad toplina okoliša dosegne toplinu tijela (između 36 i 37 ºC), s manjim kolebanjima, prva dva načina odavanja topline zakazuju pa se organizam od nje brani znojenjem, dakle isparavanjem putem kože, kao i odavanjem topline preko dišnih puteva - plućima. No, kod starijih ljudi može biti smanjeno odavanje topline znojenjem.

Ako se uz povećanu toplinu okoliša povećava i vlaga u zraku, znoj se neće isparavati i tako će zakazivati glavni mehanizam kojim se smanjuje toplina tijela. Uz to, u starijih osoba često je bitno smanjen osjećaj žeđi, što je osobito važno u ljetnim mjesecima. U tim uvjetima smanjuje se snaga srca, pa se može pogoršati postojeće zatajivanje crpne funkcije srca. Najteže stanje koje može nastati je toplinski udar, koji je više od deset puta češći u starijih nego u mlađih ljudi.

Što su toplinski udar i toplinska iscrpljenost

Toplinski udar (sunčanica, hiperpireksija, toplinska groznica) nastaje kad se temperatura tijela povećava na više od 41 ºC, no može biti i niža ako u organizmu nema dovoljno tekućine, uz teške promjene mozga. Dakle, toplotni udar nastaje zbog nepravilna rada i gubitka mehanizma reguliranja topline u tijelu. Neki znakovi su intenzivna glavobolja, opća slabost, nagli gubitak svijesti; koža postaje blijedo-sivkasta, hladna, vlažna, ljepljiva, bolesnik je nemoćan, klonuo, iscrpljen, krvni tlak mu je snižen, puls postaje slab (pipa se na vanjskoj strani zapešća).

Toplinska iscrpljenost nastaje zbog velikoga gubitka tekućine iz tijela, a znakovi koji se obično pojavljuju su postupna opća slabost, izraziti nemir, mučnina, omaglica, gubitak svijesti. Koža tijela postaje topla, crvena i suha, bolesnik se vrlo malo znoji, temperatura tijela je visoka, puls ubrzan, a srce snažno kuca.

Posljedica navedenih stanja je gubitak velike količine tekućine i za život važnih minerala - elektrolita: kalija, natrija i magnezija. Tako se zatvara krug nepovoljnih zbivanja: snižava se krvni tlak, a može nastati i stanje šoka, jer je smanjena količina tekućine u cirkulaciji u krvnim žilama i svim stanicama tijela. Može doći i do dodatnih smetnji u reguliranju topline u središnjem živčanom sustavu - mozgu.

MJERE POMOĆI

- Prostore prozračivati, a ako je osoba neprimjereno odjevena (pretoplo), razodjenuti je.

- Izbjegavati veće tjelesne napore kad je vani vruće, piti tekućinu i tako je nadoknađivati, odmarati se u ležećem ili polusjedećem položaju.

- Dođe li do privremenoga gubitka svijesti, bolesnika treba postaviti u ležeći položaj tako da mu glava bude smještena niže od tijela, treba nadoknađivati tekućinu pijenjem, a katkad i venskim putem (infuzija sa solima), o čemu odlučuje liječnik.

- Ako je odmah jasno da je posrijedi toplinski udar, stanje opasno za život, treba cijelo tijelo omotati omotačem navlaženim hladnom vodom ili ledom te pozvati ekipu za hitne medicinske intervencije, a nerijetko će to stanje trebati liječiti u bolničkim uvjetima.

Datum objave članka: 1. 8. 2006.