Intervju - Istine i zablude o vitaminima i mineralima

Hrana i zdravlje / Dodaci prehrani

Danas je naglasak na takozvanom povratku prirodi, zbog čega su se ljudi prestrašili vitamina iz bočice

Kakvo je mišljenje pučanstva o vitaminskim preparatima?

Educiranost našeg stanovništva na tu temu je minimalna, ponajprije zato što ne postoji kvalitetan izvor informiranja koji bi bio potkrijepljen znanstvenim istraživanjima. Kod nas je i prekratka tradicija bavljenja nutricionizmom. Građani nemaju primjerenu edukaciju, nego su obasuti reklamama i propagandnim tekstovima, pa kao laici teško mogu odabrati ono što odgovara njihovu organizmu. Stoga treba inzistirati na edukaciji u svim oblicima - putem stručnih tekstova, knjiga, televizijskih emisija, itd.

U medijima često čujemo da vitamine ne treba uzimati. Što vi mislite o tome?

Ljudi vole slijediti modu. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina dogodio se svojevrstan vitaminski bum, pa se brojne preparate nekontrolirano uzimalo, a danas je naglasak na takozvanom povratku prirodi, zbog čega su se ljudi prestrašili vitamina iz bočice. Sa stručnog stajališta, vitamini su organske tvari nužno potrebne organizmu. Pomoću njih se odvija većina kemijskih i fizioloških procesa u našem tijelu, pa valja koristiti ciljani preparat, već prema stanju organizma, spolu, starosnoj dobi i radnim aktivnostima.

Zbog čega uopće trebamo uzimati suplemente?

Budući da su to tvari koje naš organizam većinom ne može sintetizirati i proizvoditi sam (osim vitamina D), moramo ih unositi hranom. Naš je organizam tako sazdan da sve hranjive tvari treba u točno određenim odnosima. To je vrlo osjetljiva ravnoteža, pa se svi vitamini i minerali u našem organizmu nalaze u svojevrsnom antagonističkom i sinergističkom odnosu. Ipak, civilizacija je učinila svoje na području prehrane, pa danas jedemo uglavnom tehnološki visoko obrađenu hranu. Jednako tako, hranu uzgojenu u staklenicima, s umjetnim gnojivima i na brzinu, pa ona, kad napokon dođe do stola, više ne sadrži tvari nužno potrebne našem organizmu. Valja znati da su vitamini vrlo nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu, svjetlost, transport, skladištenje i način pripremanja hrane. Sve te indikacije upućuju na činjenicu da moderan čovjek samo prehranom nije u stanju osigurati organizmu sve ono što može kvalitetna i kontrolirana vitaminizacija.

Naravno, svaki je organizam individualna cjelina, pa je prije vitaminizacije potrebno napraviti detaljne laboratorijske pretrage (krvi, urina) kako bi se utvrdile razine pojedinih elemenata. U našim laboratorijima zasad možemo odrediti razine elektrolita, odnosno kalcija, kalija, natrija, magnezija i željeza. Jednako tako, liječnik prema mnogim simptomima može procijeniti kad nam je potrebna vitaminizacija. Tegobe s promjenama na koži, kosi, zubima, kao i preosjetljivost želučane sluznice upućuju na to da je osoba devitaminizirana i demineralizirana.

Kakva je naša današnja prosječna prehrana?

Uvelike smo postali tipično potrošačko društvo, pa se jede u prolazu, s nogu i na brzinu. Ne samo da nemamo naviku jesti minimalno tri obroka dnevno, nego nemamo ni naviku redovita pijenja vode. Ipak, u prosjeku se naše pučanstvo dobro hrani, za što je zaslužno i bogatstvo prirode ovoga podneblja.

Kakva bi trebala biti naša svakodnevna prehrana?

Definitivno bismo trebali izbjegavati fast food i gotove sintetske napitke prepune šećera. Ljudi moraju naučiti kombinirati obroke u svoj dnevni ritam, što znači tri mala obroka umjesto jednog preobilnog. Nikako ne počinjite dan gladni - pet kava za buđenje donosi nagli energetski pad potkraj radnog dana. Svakako biste dan trebali početi doručkom jer je organizam ujutro energetski najslabiji. Savjetujem kuhinju baziranu na namirnicama lokalnog podneblja. Naime, temeljno načelo nutricionizma polazi od činjenice da naše tijelo želi i treba hranu svoga podneblja.

Tko bi posebno trebao uzimati dodatke prehrani i koliko dugo?

Dodatke prehrani trebaju uzimati svi kojima je dijagnosticirano pomanjkanje ortomolekularnih tvari. Pravilno dozirana vitaminizacija potrebna je tijekom cijele godine. Popiti pakiranje multivitamina uoči zime i smatrati da smo time namirili svoje potrebe najveća je zabluda kojoj ljudi podliježu. Kao prvo, vitamini nemaju "hallo-efekt". Da bi se vidjeli prvi rezultati vitaminizacije, treba proći određeno vrijeme, najmanje tri, četiri tjedna, a za održavanje optimalnog stanja nužno je terapiju i nastaviti. Jedino se uljni vitamini D, E, K, A, F i H odlažu u našim tjelesnim masnoćama, odakle ih crpimo, pa je kod uzimanja tih vitamina svakih tri do šest mjeseci potrebno, u dogovoru s liječnikom, napraviti kratku stanku. Jednako tako, minerale valja uzimati u točno određenoj dozi koju je stručnjak propisao.

Imaju li neke posebne skupine posebne potrebe?

Najbolji primjer su vegetarijanci, kojima dokazano nedostaje željezo i vitamin B12 te dugolančane masne kiseline i esencijalne masti životinjskog podrijetla. Osjećajnije osobe i one osjetljivije na svakodnevicu i ubrzan tempo života trebale bi uzimati kalcij i magnezij koje još zovemo i "antistresni minerali". Zanimljivo je da određena skupina ljudi, poput menadžera, novinara i ostalih zanimanja koja iziskuju naporna putovanja, česte promjene vremenskih zona i intenzivan dnevni raspored, treba uzimati hranu sličnu onoj profesionalnih sportaša.

Pojačan unos hranjivih tvari zahtijeva i osjetljivo razdoblje trudnoće. Primjerice, da bi se živčevlje bebe dobro razvilo još u utrobi, ključna je folna kiselina. Jednako tako, današnjoj je djeci, koja većinom biraju vrlo kaloričnu hranu, iznimno važno nadomještati potrebe za vitaminima kako bi se ubrzao metabolizam i izbjegla pretilost. Naime, vitamini i minerali sastavni su dio enzima i koenzima koji zapravo navode kalorije na sagorijevanje. Tu su i osobe treće dobi kojima je prijeko potrebna vitaminizacija.

Što je s rekreativcima i sportašima?

Najnovija istraživanja pokazuju da sportaši nakon intenzivnih dnevnih treninga imaju primjetno niže razine elemenata u tragovima, upravo zbog brze metaboličke potrošnje. Vrhunski sportaš zapravo je stalno pod kontroliranom prehranom i vitaminizacijom, a doze ovise o vrsti sporta. To u praksi znači da ćemo drukčije tretirati sprintera na 100 m, nego skijaša koji je od ranog jutra na visini od 3000 metara s razrijeđenim zrakom.

Možemo sa sigurnošću reći da su sportaši skupina koja, s obzirom na intenzitet dnevnih napora i natjecanja te inzistiranje na brzom oporavku, nezaobilazno treba vitaminizaciju i dopunu ortomolekularnim tvarima. Jednako tako, rekreativci koji su redovito tjedno aktivni trebaju dopunu određenim vitaminskim pripravcima, posebice napitcima, kako bi putem njih vratili poželjne energetske razine i održali optimalnu ravnotežu tekućine tijela bez opterećenja za sam organizam.

Intervju: Mimi Vurdelja, mr. pharm., nutriciolog - farmakolog Hrvatskog olimpijskog odbora
Razgovarala: Dunja Antonović

Datum objave članka: 1. 10. 2008.