Kolagen kao dodatak prehrani - kako odabrati najbolji?

Kolagen je sveprisutan u nizu proizvoda koje susrećemo iz dana u dan, od goveđih juha preko hidratantnih krema do dodataka prehrani. Kroz povijest, otkriveni su brojni načini kako iskoristiti kolagen kao sredstvo za zgušnjavanje, za hidratantnu zaštitu kože od isušivanja, kao materijal za proizvodnju kapsula i brojne druge namjene. Ipak, najstarija primjena kolagena je ona u vidu dodatka prehrani. 

Kolagen je naziv za grupu izvanstaničnih proteina koji čine čak 30 posto sveukupne proteinske mase, po čemu je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu. Predstavlja primarni gradivni element kože, mišića, kostiju, tetiva, ligamenata i drugih vezivnih tkiva u tijelu. Nalazi se i u organima, krvnim žilama i crijevnoj sluznici.

Na molekulskoj razini kolagen je građen od tri polipeptida (peptidi koji se sastoje od deset ili više aminokiselina) koji tvore strukturu nalik užetu, koju dodatno učvršćuju kemijski spojevi za čiju sintezu tijelo također treba odgovarajuću količinu vitamina C, cinka, bakra i mangana. Mnoštvo takvih kolagenskih jedinica zatim se međusobno spaja s jednostavnim ugljikohidratima poput glukoze, s okolnim proteinima i s hijaluronskom kiselinom tvoreći netopljivo kolagensko vlakno koje osigurava strukturnu potporu, snagu i podršku cijelom tijelu.

S vremenom kolagen prirodno propada i zamjenjuje se novo stvorenim kolagenom. Iako neki čimbenici, poput stresa, pušenja ili nezdrave prehrane, dovode do bržeg propadanja kolagena, činjenica je da se, neovisno o tome koliko dobro se brinemo za svoje tijelo, starenjem smanjuje količina i kvaliteta ovog važnog proteina. To se posebice odražava na kožu koja postaje opuštena i naborana, ali i na druge dijelove tijela u čijoj izgradnji sudjeluje kolagen.
 

Proteini (bjelančevine) su sastavni dio svake tjelesne stanice, odnosno najvažniji čimbenik rasta i razvoja svih tjelesnih tkiva, zbog čega su neophodni za proces rasta i regeneracije tkiva te uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Postoje i funkcionalni proteini koji imaju točno određene uloge u organizmu (to su enzimi, antitijela, hemoglobin, hormoni itd.) i odgovorni su za brojne fiziološke procese.
Sastoje se od aminokiselina međusobno povezanih tzv. peptidnom vezom. Kako je kolagen najzastupljeniji protein u tijelu, logično se nameće zaključak da najviše aminokiselina iz naše prehrane odlazi na stvaranje novog kolagena.  

Najbolji izvori kolagena iz hrane: crveno meso, pileća prsa, puretina, riba, plodovi mora, jaja.

Izvori koji potiču stvaranje endogenog kolagena: mahunarke, zeleno povrće, soja, citrusi, paprika, rajčica, orašasti plodovi, sjemenke i dr.
Iako nisu znali što je kolagen, ljudi su u prošlosti bolove u zglobovima i tetivama često rješavali juhom od kostiju. Prepoznali su njezinu korist iako nisu znali zašto.
 

Kolagen koji nalazimo u prirodi nije topljiv. Zato se životinjske namirnice podvrgavaju procesu kuhanja kako bi došlo do rasplitanja kolagena iz čvrstog „užeta“ u manja klupka koja su topljiva u vodi i koja tijelo onda može apsorbirati i iskoristiti.

Kako ovakav kolagen djelomično gubi na kvaliteti i teže se apsorbira, znanstvenici su razvili hidrolizirani kolagen, koji u stvari predstavlja kolagen izložen djelovanju enzima sličnih probavnim enzimima, čime se razgrađuje na aminokiseline i kratke peptide koji se lakše resorbiraju u probavnom sustavu, a to onda rezultira i većom iskoristivošću aminokiselina i peptida u tijelu.

Resorbirane aminokiseline i kratki peptidi djeluju ne samo na način da poprave i zamijene stari kolagen nego ujedno predstavljaju signalne molekule za proizvodnju dodatne količine kolagena u tijelu.
 

Za proizvodnju kolagena i vezivnog tkiva potreban je čitav niz drugih tvari. 

Na prvom mjestu to je vitamin C koji je bitan za obnavljanje enzima koji omogućavaju stvaranje unakrsnih veza koje čine kolagen tako čvrstim. Bez dovoljno vitamina C novi kolagen je manje funkcionalan, što onda može rezultirati pucanjem krvnih žila ispadanjem zuba i sl.  

Brojni vitamini B kompleksa olakšavaju iskorištavanje energije i pretvorbu esencijalnih aminokiselina (onih koje tijelo ne može samo stvoriti nego ih mora unositi izvana) u neesencijalne aminokiseline (nastaju u tijelu biokemijskim pretvorbama) koje su možda potrebnije za endogenu proizvodnju kolagena. 

Hijaluronska kiselina također igra važnu ulogu u stvaranju čvrstog i kvalitetnog vezivnog tkiva. Hijaluronska kiselina koju unosimo putem hrane može se u maloj količini apsorbirati i ugraditi u tkiva, s tim da tako djelomično razgrađeni kratki lanci mogu djelovati kao signalne molekule za oporavak tkiva, ali isto tako se mogu razgraditi do najmanjih komponenti - hijaluronana - koji se koriste u sintezi novih molekula hijaluronske kiseline. 

Cink i željezo su važni metali koji se nalaze na aktivnim mjestima u enzimima koji omogućuju proizvodnju kolagena i vezivnog tkiva, dok selen štiti od oksidativnog stresa koji može degradirati naš kolagen. 

Veganske alternative
S obzirom da se kolagen koji unosimo izvana razgrađuje na aminokiseline i tek u toj formi sudjeluje u izgradnji kolagena koji se stvara u tijelu, za proizvodnju kolagena kao dodatka prehrani potrebne su aminokiseline (ponajviše glicin, prolin, alanin i glutamin) koje djeluju stimulirajuće na proizvodnju kolagena. Sve ostale prethodno navedene nutrijente možemo dobiti iz biljnih i drugih izvora koji ne uključuju životinje.

Osim kolagena, ljepoti naše kože pripomaže i elastin. Dok kolagen čini kožu čvrstom, elastin joj daje fleksibilnost. S obzirom da je većina aminokiselina sadržanih u elastinu ista kao i u kolagenu, dodatak prehrani s kolagenom dobro će djelovati i na kvalitetu i količinu elastina u našem tijelu.

Mnogo stručnjaka kaže da se prvi rezultati primjene dodataka prehrani s kolagenom uočavaju već unutar osam tjedana kada je u pitanju koža, dok su rezultati na kostima i zglobovima najčešće vidljivi tek unutar nekoliko do 12 mjeseci.