MENTALNO ZDRAVLJE: sreća u mlađoj odrasloj dobi štiti od demencije kasnije u životu

Iako su istraživanja pokazala da loše kardiovaskularno zdravlje može smanjiti dotok krvi u mozak i tako povećati rizik od demencije, novo istraživanje sa Sveučilišta San Francisco u Kaliforniji (UCSF), objavljeno u časopisu Journal of Alzheimer's Disease, pokazuje da i loše mentalno zdravlje također može ostaviti traga na kognitivnim sposobnostima.

Rezultati istraživanja pridonose mnoštvu dokaza koji vežu depresiju s demencijom. Većina studija ukazuje na ovu povezanost u kasnijoj dobi, dok istraživanje UCSF-a pokazuje da depresija u mlađoj odrasloj dobi može dovesti do smanjenja kognitivnih sposobnosti 10 godina kasnije i do kognitivnog propadanja u starijoj dobi.
 
Istraživači su koristili inovativne statističke metode predviđanja prosječnih obrazaca simptoma za približno 15.000 sudionika u dobi od 20 do 89 godina, podijeljenih u tri životne faze - mlađu, srednju  i stariju odraslu dob. Koristeći navedene obrasce otkrili su da je u grupi od približno 6000 starijih sudionika vjerojatnost poremećaja kognitivnih funkcija 73 posto viša kod onih sudionika za koje se procijenilo da su imali jače izražene simptome depresije u ranoj odrasloj dobi, a 43 posto više kod onih za koje se procijenilo da su takve simptome imali u kasnijoj dobi.

„Nekoliko mehanizama objašnjava kako depresija može povećati rizik od demencije“, rekla je autorica istraživanja Willa Brenowitz, doktorica znanosti Odjela za psihijatriju i bihevioralne znanosti UCSF-a i Weill Instituta za neuroznanost. „Među njima je i hiperaktivnost centralnog sustava odgovora na stres koji povećava produkciju glukokortikoida, hormona stresa, dovodeći do oštećenja hipokampusa, dijela mozga bitnog za stvaranje, organiziranje i pohranu novih sjećanja.“

Druga istraživanja su povezala depresiju s atrofijom hipokampusa, a jedna studija je pokazala bržu stopu gubitka njegova volumena kod žena.

Procjenjujući simptome depresije u svakoj životnoj fazi, istraživači su sjedinili podatke dobivene od mlađih sudionika s podacima približno 6000 starijih sudionika i predvidjeli prosječne obrasce. Ti sudionici, čija je prosječna dob bila 72 godine na početku istraživanja i koji su živjeli kod kuće, bili su uključeni u studiju starenja i sastava tijela te studiju kardiovaskularnog zdravlja i bili praćeni na polugodišnjoj ili godišnjoj razini tijekom 11 godina.

Autori studije istaknuli su da korišteni obrasci simptoma depresije odgovaraju U-oblikovanoj krivulji slično trendovima vezanima za dob u drugim istraživanjima.

Sudionici su testirani na depresiju pomoću CESD-10 upitnika koji procjenjuje simptome proteklog tjedna. Srednje ili jako izraženi simptomi depresije bili su izraženi kod 13 posto mlađih odraslih osoba, 26 posto odraslih osoba srednjih godina i 34 posto starijih sudionika.

„Općenito, otkrili smo da što su simptomi depresije jače izraženi to su kognitivne sposobnosti slabije i brže propadaju. Utvrđeno je da su starije odrasle osobe, za koje je procijenjeno da su imale srednje ili jako izražene simptome depresije u ranoj odrasloj dobi, doživjele smanjenje kognitivnih sposobnosti tijekom 10 godina“ rekla je Willa Brenowitz. 

Viša autorica studije, Kristine Yaffe, doktorica medicine s UCSF-ovog Odjela za psihijatriju i bihevioralne znanosti te epidemiologiju i biostatistiku, istaknula je da je bitno prepoznati ulogu depresije u kognitivnom starenju s obzirom da 20 posto populacije tijekom života pati od depresije te je na vrijeme dijagnosticirati i liječiti.